Crna Gora ostaje uglavnom tranzitna zemlja za migrante,

Podgorica - Crna Gora ostaje uglavnom tranzitna zemlja za migrante, pokazala je analiza postupanja državnih organa u odnosu na tražioce azila, kao i da Ombudsman nije naišao na radikalne slučajeve mučenja i druge oblike nehumanog i nečovječnog postupanja prema ovim licima.

Institucija Zaštitnika sa Agencijom Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) sprovela je projekat “Analiza postupanja državnih organa u odnosu na tražioce azila i lica koja su izrazila namjeru da podnesu zahtjev za dobijanje međunarodne zaštite u našoj državi“, iz kog je proistekla istoimena Analiza. U ovom dokumentu identifikovani su izazovi, nedostaci i date preporuke za efikasno postupanje nadležnih organa.

Sa konferencije, na kojoj je predstavljena Analiza, između ostalog je poručeno da je Crnoj Gori potrebna registracija migranata kako bi im se pružila kvalitetnija podrška i odgovorilo na ključne izazove.

Zaštitnik Siniša Bjeković kazao je da je Crna Gora involvirana u sve globalne procese kada su u pitanju migracije.

„ Broj prisutnih migranata pokazuje da smo tranzitna zemlja“, saopštio je on, podsjećajući da najveći broj ljudi kao poslednju destinaciju vidi zemlje Zapadne Evrope.

Govoreći o Analizi, ukazao je da ona pruža pregled međunarodnih standarda, statistiku nadležnih organa, relevantne presude, preporuke i zapažanja Zaštitnika, kao i informacije o izvršenim obilascima graničnih prelaza kao i drugih mjesta u kojima se

„Nismo naišli na radikalne slučajeve mučenja i druge oblike nehumanog i nečovječnog postupanja prema migrantima“, rekao je ombudsman Bjeković.

Prema njegovim riječima, na planu institucionalnog opremanja učinjeno je dosta, „ali materijalni uslovi i dalje ostaju poprilično ograničeni i neophodno je  jačanje posebno u sektoru Granične policije“.

Bjeković je rekao i da su odluke Upravnog suda, itekako dobar pokazatelj kako se koriste standardi.

Šef predstavništva UNHCR-a u Crnoj Gori Žan Iv Bušardi podsjetio je na dugotrajnu i uspješnu saradnju sa institucijom Zaštitnika i potpisan Ugovor o tehičkoj saradanji u oblasti zaštite, praćenja i unapređenja ljudskih prava i osnovnih sloboda tražilaca azila, izbjeglica, lica bez državljanstva i raseljenih lica.

Govoreći o sprovedenom projektu ukazao je da je uspio da odgovori na pitanje kakvi su zaštitni mehanizmi u ovoj oblasti u Crno Gori, kao i da je okupio važne činioce iz MUP-a, Uprave policije i drugih relevantnih institucija.

„Projekat je od kritičnog značaja za rad UNHCR-a“, kazao je Bušardi, najavljujući da će biti nastavljeno praćanje primjene datih preporuka.

On je poručio da se nastoji primjenom standarda dozvoliti azil svima koji bježe od progona. „ I da se omogući pristup teritoriji i primijene svi standardi ljudskih prava, koji garantuju da niko ne bude vraćen u zemlju porijekla, ako bi ga tamo očekivalo mučenje i loše postupanje“.

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za sektor Granične policije, Dragan Klikovac, podsjetio je da su upravo službenici Granične policije prvi u kontaktu sa licima koja traže međunarodnu zaštitu i koji primjenju zakonske odredbe. Ukazao je i da ove osobe dolaze najčešće bez identifikacionih dokumenata.

„Jedan od prioriteta za naredni period jeste uspostavljanje sistema za elektronsku identifikaciju migranata koji je u CG u fazi razvoja, u čemu takođe pomaže UNHCR, donacijama tehničke opreme“, rekao je on.

Prema riječima Klikovca, od 7583 stranaca koji su u ovoj godini izrazili namjeru za dobijanje međunarodne zaštite, samo njih 147 stvarno je podnijelo zahtjev, od čega je udobreno devet.

„U najvećem broju slučajeva migranti nakon što nezakonito uđu u CG zloupotrebljavaju ovaj sistem međunarodne zaštite, tako što izražavaju namjeru da bi izbjegli prekršajnu odgovornost i dobili potvrdu za nesmetan boravak u CG. Nakon toga nastavlju put dalje ka zemlja sa boljim standardom“, naveo je pomoćnik direktora UP.

Prema riječima Klikovca, sve preporuke Ombudsmana kao NPM-a, granična policija je sporovela, a da su se u vezi sa unaprjeđenjem infrastrukturnih uslova, obratili za ispunjenje MUP-u.

Savjetnica Milena Krsmanović Iković saopštila je da broj podnijetih zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite od 2018 pada, ali da je izraženih namjera bilo mnogo više.

Ona je kazala da je u 2018. godini podnijeto 3104 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, od čega je u toj godini odobreno 14 međunarodnih zaštita. U 2019. godini podnijeto je 1921 zahtjev za međunarodnu zaštitu, od čega je odobreno šest (6), dok je u 2020. od podnijetih 539 zahtjeva odobreno osam (8). U 2021. godini podnijeta su 272 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, od čega je odobreno njih 14.

U Analizi se navodi da osobe koje traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori imaju pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, zapošljavanju, besplatnoj pravnoj pomoći, kursevima jezika i psihosocijalnoj podršci. Takođe, kaže se da ova lica imaju pravo da ostanu u zemlji sve dok Crna Gora ne razmotri njihove slučajeve i odluči po zahtjevima za međunarodnu zaštitu.

Zamnjenica Zaštitnika Mirjana Radović govorila je o ispunjenosti i neispunjeunost preporuka datih državnim organima. Između ostalag, kazala je da je većinski ispunjena preporuka da se vode evidencije na GP.

„ Ali preporuka da se obezbijedi fond koji bi bio svim graničnim prelazima na raspolaganju - da u slučaju potrebe mogu da plate prevoz, hranu i smještaj tih lica, nije ispunjen“, navela je zamjenica Zaštitnika.

Ona je govorila i o preporukama u vezi sa potrebom angažmana prevodilaca i unaprjeđnjenjem zdravstvene zaštite.

U analizi se navode podaci granične policije, prema kojima su u 2018. godini na graničnim prelazima granicu prešla 293 migranta; u 2019. godini 231; u 2020. godini 64 migranta; 2021. godini 146 i u 2022. godini 147 migranata. Sa druge strane, u 2018. godini van graničnog prelaza granicu je prešlo 4460 registrovanih migranata; u 2019. godini 7747; u 2020. godini 3085; 2021. godini 3259 i u 2022. godini 7559 registrovanih migranata.

Svi privedeni migranti izrazili su namjeru da traže azil što predstavlja pritisak na prihvatne kapacitete.

“Iz navedenih podataka proizilazi da je znatno veći broj migranata u naznačenom periodu granicu prešlo van graničnog prelaza, što dalje znači da su namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu izrazili u organizacionoj jedinici organa uprave nadležnog za poslove policije u mjestu gdje se zateknu ili u Centru za prihvat na Božaju”, navodi se u Analizi.

Ukazano je da neposjedovanje evidencija na svim graničnim prelazima (bliže opisano u poglavlju Kontrolni obilasci) sa podacima o licima koja su izrazila namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, koji su u znatno manjem obimu od onog predviđenog zakonom,  otežava i/ili onemogućava tačno i potpuno praćenje broja i prirode zahtjeva, pa se postavlja pitanje da li potpunim podacima raspolaže i Ministarstvo unutrašnjih poslova kojem policija, prema članu 34 stav 9 Zakona, ima obavezu da dostavi ove podatke.

Prema pristiglim podacima od Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom 2022. godine protiv odluka po zahtjevima za međunarodnu zaštitu podnijeto je 19 tužbi Upravnom sudu Crne Gore, od čega je osam (8) odbijeno i potvrđene su prvostepene odluke, dok su dvije (2) tužbe usvojene, a ostale su u postupku odlučivanja pred ovim sudom.

Izradi Analize prethodili su višemjesečni obilasci graničnih prelaza u Crnoj Gori, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, kao i Prihvatilišta za strance i Centra za primjenu blažih mjera, a sve u skladu sa uobičajenom metodologijom rada Zaštitnika, kao Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture.