Bjeković na interkontinentalnoj konferenciji - Budućnbost ljudskih prava u 21. vijeku

Podgorica – Nedavna iskustva sa pandemijom COVID-19 u odnosu na stara lica pokazuju da je neophodno izvršiti niz reformi u budućnosti, između ostalog donijeti strateški dokument o pravima starih lica koji će obuhvatiti situacije u vanrednim situacijama i van njih, kazao je ombudsman Siniša Bjeković.

On je, na poziv institucije Ombudsmana Turske, učestvovao u međunarodnoj, interkontinentalnoj konferenciji „Budućnost ljudskih prava u 21. vijeku“ ( Ankara 11-12. januar).

Sa kolegama iz Evrope, Azije i Afrike, Bjeković je razmijenio iskustva o poštovanju  ljudskih prava u doba pandemije, s fokusom na zaštiti prava straijih, djece i žena.

„Ako se okrenemo uslovima života, nedostajućoj infrastrukturi, nejednakosti u korišćenju i dostupnosti resursa, teškom pristupu zdravstvenoj zaštiti, isključenosti sa tržišta rada, gubitku tradicionalne međugeneracijske solidarnosti, usamljenosti koja često prati život starijih, niska primanja (posebno penzije), slaba mobilnost i dostupnost javnim dobrima, ovo nas može dovesti do sumorne i složene slike ove populacije čak i van konteksta pandemije“, kazao je zaštitnik Bjeković.

Podsjetio je da su zbog određenih vladinih mjera starije osobe dovedene u još teži položaj, navodeći da se mora konstatovati da su vlasti bile suočene sa ogromnim izazovom da osmisle mjere koje bi svima odgovarale, a da u isto vrijeme budu dovoljno efikasne da spriječe širenje epidemije.

„Crna Gora je odlučila da ne uvodi vanredno stanje kao neke evropske zemlje, već se opredijelila za ograničenja određenih ljudskih prava i sloboda u vanrednoj situaciji. Sa zakonodavnog aspekta mnoga od tih ograničenja bila su sporna, posebno ako se osvrnemo na test ESLJP koji zahteva poštovanje zakonitosti, što znači da svako ograničenje ljudskih prava i sloboda mora biti propisano zakonom“, ukazao je Bjeković.

Prema riječima zaštitnika, mjere koje su nesrazmjerno pogodile starije osobe, iz više razloga, bile su ograničenje kretanja i zabrana napuštanja stana - osim na određeno kraće vrijeme.

„Specifičnost starijih u Crnoj Gori je odlazak u prodavnice, posjeta pijacama i komunikacija na ulici kao poseban oblik društvenog života. U takvoj situaciji mjere koje su uvedene imale su ne samo negativan socijalni, već i psihološki uticaj na starije osobe, posebno na one koji nisu imali znanja i sposobnosti da koriste IT i sredstva komunikacije“, dodao je on.

Međutim, naveo je i da protokoli nisu bili dovoljno jasni, te je institucija ombudsmana u Crnoj Gori često dobijala zahtjeve za pojašnjenje procedura i protokola, posebno od osoba koje nedovoljno poznaju svoja prava, kao što je većina starijih osoba.

Bjeković je podsjetio i na podatke iz civilnog sektora, da je tokom epidemije uočen porast nasilja u porodici, uključujući nasilje nad starijim osobama, a posebno nad starijim ženama.

Kako je naveo, epidemija je  otkrila problem stambenog zbrinjavanja posebno među dodatnom ugroženom grupom kao što su Romi i Egipćani, napominjući da o starijoj romskoj populaciji postoji vrlo malo podataka ili ih uopšte nema.

Govoreći o modelu rada koji treba koristiti u svim vanrednim situacijama, Bjeković je istakao da  tu vrstu strategije definiše „strategiju 3 P“: /prevention, protection, promotion/  -Promocija - Prevencija - Zaštita.

Kada je riječ o konkretnim aktivnostima koje je institucija preduzela u obavljanju svog mandata tokom dosadašnjeg perioda epidemije, izdvoji je neke od njih: Obilazak i inspekcija karantinskih objekata, razgovor sa licima u karantinu i sprovođenje aktivnosti na poboljšanju uslova za boravak u karantinu; Sprovođenje svih potrebnih priprema i razgovora sa administracijom domova za stare, u cilju utvrđivanja problema i potreba korisnika usluga kako bi se spriječilo unošenje infekcije u ove ustanove; Sprovođenje obilaska zatvora i policijskih pritvorskih objekata sa ciljem da im se pruže smjernice i uputstva koja su usvojile međunarodne organizacije i institucija Ombudsmana,

Podsjetio je  i na posjete bolnicama i klinikama gdje su smješteni ljudi iz posebno osjetljivih grupa (stariji, osobe sa invaliditetom, psihijatrijski pacijenti);  Formiranje mobilnih timova u cilju pravovremenog reagovanja na teška kršenja ljudskih prava kao posljedica epidemije; Uvođenje dežurnih telefona za mobilne telefone i novi dizajn veb stranice ustanove kako bi se omogućilo onlajn podnošenje prijava; Prilagođavanje veb stranice osobama sa oštećenjem vida.

Kada je riječ o poukama koje se mogu izvući iz nedavnog iskustva sa pandemijom COVID-19 o starim licima, zaštitnik Bjeković je rekao da je neophodno izvršiti niz reformi u budućnosti.

„Ovdje prije svega mislim na pojašnjenje zakonskih procedura i striktno definisanje mogućih ograničenja koja se zasnivaju na zakonu, donošenje strateškog dokumenta o pravima starih lica koji će obuhvatiti situacije u vanrednim situacijama i van njih kao i uvođenje kontinuiranih i dosljednih socijalnih usluga za podršku starim licima“, rekao je on.

Ukazao je i na važnost izrade protokola u ​​okviru zdravstvenog sistema koji će uzeti u obzir karakteristike starijih pacijenata i potrebe da se radi na komunikaciji sa starijim licima u okviru koje bi se obezbijedio često nedostajući princip njihovog učešća, posebno kada su u pitanju pitanja od presudnog značaja za njih.