Žrtve torture ne smiju se osjetiti izolovano i nemoćno

Podgorica – Nedokumentovanje povreda, negativna solidarnost službenika, nekažnjivost i propusti u radu državnih organa, neki su od problema u oblasti zaštite od torture u Crnoj Gori, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković.

On je na konferenciji, povodom početka projekta Građanske alijanse “Bez nekažnjivosti za povrede i kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori”, kazao da je izuzetno važno da se žrtve torture ne osjete izolovanim i nemoćnim, jer će ih to obeshrabriti da svoj problem iznesu i sebe zaštite.

Zaštitnik smatra da je nasilje kao fenomen izuzetno raspostranjena pojava u Crnoj Gori, kako među opštom populacijom tako i među specifičnim grupama.

„Ukoliko se nasilje toleriše u institucijama gdje bi ponajprije trebalo da se štiti šaljemo loš poruku građanima. Ne postoji nijedno lično svojstvo koje bi ovlastilo bilo koga da se koristim torturom, pa čak i kada je cilj društveno opravdan, jer zabrana torture je apsolutna“, naveo je on.

Prema riječima Bjekovića, ukoliko odgovor države nije adekvatan, doći će se u situaciju da imamo strukturni problem.

“ Državne institucije su primarno odgovorne da izvrše obavezu zaštite od torture, bilo da se ona dešava od strane službenih lica, bilo da se to čini uz pasivni odnos i prećutnu saglasnost odgovornih u državnim organima“, kazao je zaštitnik.

Prema njegovim riječima, civilni sektor nije odgovoran da sprovede zaštitu, ali ima pravo i etičku obavezu da učini sve što može da se slučajevi otkriju, procesuiraju i do kraja rasvijetli svaki konkretan slučaj.

“ Ova obaveze seže i iz samih odredbi krivičnog zakonodavstva koje upućuju da svako ko ima saznanja da je počinjeno krivično djelo dužan je da to i prijavi“, rekao je Bjeković.

Dodao je da nije dobro ako se odnos između državnih organa i civilnog sektora shvata kao antagonizam.

Kako je dodao, ne smije biti nikakve dileme da je prijetnja pravnoj državi i vladavini prava ako se ignorišu informacije iz civilnog sektora, kao izvor podataka na čijim temeljima se pored ostalog zasniva rad državnih organa.

“ U instituciji shvatamo ulogu civilnog sektora kao izuzetno značajnog i kredibilnog partnera u zaštiti ljudskih prava i sloboda. U stvari ne mogu se sjetiti nijednog primjera da nam je saradnja i partnerstvo sa civilnim sektorom škodila. Naprotiv“, kazao je Bjeković.

Nije ralno očekivati da će se problem torture riješiti jednokratno, niti da će se riješiti djelovanjem jednog subjekta.

„Izvještaji međunarodnih i regionalnih organizacija opominju i ukazuju na probleme: nedokumentovanje, negativna solidarnost, nekažnjivost, propusti u radu državnih organa“, ukazao je Bjeković.

On je apelovao na suzdržavanje od svih vidova nasilja, pozivajući građane da prijave kada su u saznanju.

Programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović, kazao je između ostalog, da će projekat trajati 20 mjeseci i da će težiti povećanju kapaciteta za prevenicju i zaštitu od torture, s fokusom na policiji i pravosuđu.

U okviru projektnih aktivnosti radiće se i na povećanju transpartentnosti rada ovih institucija, snaženju dijaloga u društvu, kao i kapaciteta nevladinih organizacija koje se bave ovim pitanjima.

„Biće formirana grupa branitelja ljudskih prava, koju će činiti 14 članova iz NVO i institucija, koji će analizirati konkretne slučajeve i dati preporuke. Otvorena je SOS linija – 020 513 687, za sve žrtve kršenja ljudskih prava i žrtve torture“, rekao je on.

U okviru projekta pratiće se i predmeti pred pravosuđem, vršiće se ekspertske obuke za kadar nadležnih organa i institucija, a biće sprovedeno i istraživanje među licima lišenim slobode i onim n aizdržavanju kazne zatrvora o poznavanju svojih prava i mogućnostima zaštite.