Predavanje za studente Pravnog fakulteta UCG

Podgorica - Primjena ljudskih prava mora biti djelotvorna i efikasna, a postupci za ostvarivanje ljudskih prava dostupni građanima i blagovremeni, kazala je zamjenica Zaštitnika Nerma Dobardžić Kurti.

Ona je sa prof. dr Nebojšom Vučinićem na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore imala predavanje na temu Implementacija ljudskih prava, sa posebnim osvrtom na rad i postupanje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Zamjenica Dobardžić Kurti navela je da odlučivanje o ostvarivanju ljudskih prava mora biti pravilno i na zakonu zasnovano. Takođe, ukazala je da je način i postupak ostvarivanja pojedinih prava konkretizovan podzakonskim aktima, pa se dešava u praksi da zbog nedonošenja podzakonskih akata građani/ke čekaju, uslovno rečeno, na puno ostvarivanje prava koja im garantuju Ustav i zakon. Podsjetila je na član 9 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva.

Studente je upoznala sa normativnim okvirom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, od osnivanja institucije 2003. godine do danas. S tim u vezi, ukazala je da je Zaštitnik ustavna kategorija, a da su njegov mandat i nadležnosti bliže uređene Zakonom o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Precizirala je da Zaštitnik samostalno i nezavisno, na načelima pravde i pravičnosti, preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjom ili nepostupanjem državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja, kao i mjere za sprječavanje mučenja i drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja i mjere za zaštitu od diskriminacije.

Studentima je pojasnila ovlašćenja u odnosu na rad sudova i proceduru postupanja po pritužbama i sopstvenoj inicijativi, uključujući postupak za zaštitu od diskriminacije.

 Detaljno je predstavila pojam, oblike i područja diskriminacije, navodeći primjere iz prakse Zaštitnika, a posebno u odnosu na tri konsitutivna elementa diskriminacije i teret dokazivanja iz člana 29 Zakona o zabrani diskriminacije. Takođe, pojasnila je djelovanja Zaštitnika, u odnosu na proaktivno, reaktivno i promotivno djelovanje i da u vršenju svoje funkcije djeluje na način što: ukazuje, upozorava, kritikuje, predlaže ili preporučuje. Što se tiče preventivnog postupanja, kazala je da Zaštitnik djeluje kroz saopštenja za javnost, javne nastupe, konferencije, okrugle stolove i druge događaje koji imaju za cilj podizanje svijesti o značaju poštovanja i zaštite ljudskih prava. Izrada izvještaja, polugodišnjih, godišnjih i tematskih izvještaja je jedan od načina preventivnog djelovanja i upoznavanja opšte i stručne javosti o stanju ljudskih prava i datim preporukama Zaštitnika. Takođe, bilo je riječi o štetnosti pojave govora mržnje, koji nažalost i dalje aktuelan, i predstavila je zapaženje da je govor mržnje i neprimjerena komunikacija najprisutnija na društvenim mrežama, online prostoru, kao i komentarima na tekstove koji se objavljuju na portalima.

“Takav govor mržnje je teško kontrolisati, širi se veoma brzo i izmiče adekvatnoj kontroli administratora. Govor mržnje u online prostoru se javlja periodično kada se problematizuju određena društvena pitanja, pa se on sa lakoćom prenosi iz onlajn u oflajn proctor, tada ukazujemo na potrebu njegovanja kulture dijaloga i razmjene mišljenja zasnovane na argumentaciji, a ne na osudi koja se zasniva na ličnom svojstvu”, kazala je Dobardžić Kurti.

Student su iskazali interesovanje za rad i postupanje Zaštitnika, kroz konkretna pitanja, komentare i zapažanja. Posebno ih je interesovalo postupanje po preporukama Zaštitnika, obaveznost datih mišljenja sa preporukama, način odlučivanja po pritužbama i praksa koju Zaštitnik koristi u svom postupku.