Posmatračka misija ODIHR-a u posjeti Zaštitniku

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, sastao se sa predstavnicama posmatračke misije OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koja je na poziv državnih organa raspoređena u Crnu Goru za vanredne parlamentarne izbore 11. juna.

U posjeti instituciji Zaštitnika boravile su politička i pravna analitičarka Daria Paprocka i Jelisaveta Karajanidu, koje su sa zaštitnikom razgovarale o zakonodavnom okviru, inkluzivnosti izbornog procesa i zaštiti od diskriminacije s tim u vezi. Fokus je bio na pravima manjinskih naroda i zajednica, ženama, kao i osobama sa invaliditetom.

Misija će procenjivati izbore da li su u skladu sa obavezama OEBS-a i drugim međunarodnim obavezama i standardima za demokratske izbore, kao i sa nacionalnim zakonodavstvom.

Zaštitnik je, između ostalog, podsjetio na preporuke u vezi sa većom participaciojom žena koje su upućene Skupštini Crne Gore 2022. Godine.  Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva preporučeno je da pristupi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, na način što će kao minimum standarda radi dostizanja principa rodne ravnopravnosti propisati da na izbornoj listi mora biti najmanje 40% kandidata manje zastupljenog pola, odnosno da među svaka tri kandidata prema redosljedu na listi mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola.

Podsjetio je i na raniji stav Zaštitnika da izborne procese mora da prati dovoljna količina informacija prilagođena različitim kategorijama korisnika, pogotovo kada su u pitanju osobe sa invaliditetom.

S tim u vezi naglašena je potreba prilagođenosti modela političke participacije njihovom načinu komunikacije (upotreba Brajevog pisma, korišćenje znakovnog jezika i slično.

Zaštitnik Bjeković ukazao je i na generalne preporuke Zaštitnika u vezi sa poboljđanjem položaja romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori, koje, između ostalog podrazumijevaju jačanje mehanizama praćenja srazmjerne zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave, odnosno autentične zastupljenosti Roma u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva.

Institucija je još 2013. godine iznijela stanovište da romskoj populaciji treba obezbijediti niži cenzus, kako bi bili adekvatno predstavljeni u Skupštini. U kontinuitetu podsjećamo da je potrebno da se bez odlaganja pristupi stvaranju normativnih pretpostavki za autentičnu zastupljenost Roma u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave, saglasno principu afirmativne akcije.