Valona – Institicija Zaštitniak ostaje posvećen partner u promociji jednakosti i borbi protiv rasizma, (koji uključuje i diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti, jezika, vjere, državljanstva), kao i most između uloge državnih institicija i ostalih aktera koji djeluju na ovom polju, kazao je ombudsman Siniša Bjeković.
On je, sa savjetnicama Milenom Krsmanović Iković i Milanom Bojović, bio učesnik međunarodne konferencije Savjeta Evrope posvećene borbi protiv rasizma i rasne diskirminacije.
Na skupu, koji je organizovan u okviru Horizontalnog programa za Zapadni Balkan i Tursku (III), zaštitnik Bjeković je govorio o preporuci broj 7 Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, čiji je član posljednjih 15 godina. Ova preporuka odnosi se na opšte politike o zakonima za borbu protiv rasizma i rasne diskriminacije i njenim učincima u zemljama širom Evrope.
Učesnici/ce iz institucija tijela za jednakost i ombudsmanskih institucija u regionu Zapadnog Balkana i Turske, razmatrali su evropske standarde na polju anti-rasizma i ocijenili da je osim dosljedne primjene zakona neophodno mijenjati svijest ljudi o ovom obliku diskriminacije.
Ocijenjeno je da pojedine zemlje, koje još nisu članice EU, u ovoj oblasti imaju naprednije zakonodavstvo od evropskih standarda, ali da je neophodno identifikovati gdje nastaje „jaz“ između legislative i stvarnog stanja.
Jedan od problema identifikovan je u nedosljednoj primjeni akcionih planova. S tim se saglasio i zaštitnik Bjeković, navodeći da Crna Gora ima veliki broj strateških dokumenata čija primjena i monitoring ostaju problematični. Podsjetio je i na obavezu državnih organa da dostavljaju statističke podatke instituciji Zaštitnika o slučajevima diskriminacije koje su imali u radu, navodeći da to i dalje nije slučaj sa većinom, kao i da se zapaža primjena neujednačene metodologije i dostavljanje različitih vrsta podataka.
Zaštitnik je ukazao da su ovakvi podaci, odnosno pouzdani statistički pokazatelji i baze podataka, ključni za planiranje ali i sprovođenje strateških dokumenata i akcionih planova.
Na konferenciji je ocijenjeno da nacionalne akcione planove treba donostiti tako da oni budu realno ostvarljivi, usaglašeni sa društvenim kontekstom pojedinačne zemlje, da za njih budu obezbijeđeni adekvatni resursi, da ih prati kvalitetna evaluacija, da su dobro iskomunicirani sa javnošću, a prije svega da postoji politička volja za njihovo sprovođenje.
Ukazano je i na važnost jačanja kontranarativa u regionu, a sposebnim fokusom na djecu i mlade, koje je potrebno u najranijem dobu upoznati sa principima poštovanja različitosti, inkluzije, tolerancije i nediskiminacije. Svi učesnici/ce istakli su potrebu bolje regulacije online prostora u vezi sa suzbijanjem govora mržnje u vezi sa rasnom diskriminacijom, kao i jačanje kapaciteta inspekcijskih organa i efikasnostii pravosudnih institucija. Ukazano je da u pojednim zemljama izostaje i efikasan pristup besplatnoj pravnoj pomoći, a u nekima je izazov koj avrsta instrumenata će biti primijenjena (pa se zapaža nedostatak krivičnog gonjenja).
Panelisti su bili eksperti Savjeta Evrope, EU Komisije kao i predstavnici institucija za jednakost i ombuidsmanskih institucija.