Neadekvatna reakcija na govor mržnje jača negativne matrice ponašanja

Podgorica – Nejednakost i diskriminacija najčešće se manifestuju tamo gdje se rješavaju egzistencijalna pitanja u državi – u političkom diskursu, radu i zapošljavanju, pokazuje statistika u predmetima pred institucijom zaštitnika. To je, između ostalog, saopštio zaštitnik Siniša Bjeković, govoreći na otvaranju konferencije „Ljudska prava pod okvirom zaštite od diskriminacije“, koju je organizovalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju lična svojstva pored mnogih koji se mogu definisati kao rizične kategorije, najčešće pominjani su osobe sa invaliditetom, LGBTIQ populacija, Romi i Egipćani, žene žrtve nasilja u porodici, nezaposleni, lica u stanju socijalne potrebe…

„Ako se sagleda područje u kojima se nejednakost, odnosno diskriminacija najčešće manifestuju, lako je zapaziti da se ona najviše dešava tamo gdje se rješavaju egiztencijalna pitanja u državi: politički diskurs i rad i zapošljavanje. Tako barem govori statistika u predmetima pred institucijom Ombudsmana“, rekao je zaštitnik Bjeković.

Govoreći o načinima prevazilaženja takvog stanja, odnosno efikasnim sredstvima u borbi protiv diskriminacije, ukazao je  na različite oblike podizanja svijesti u javnosti, rad na ukorijenjenim zabludama po pitanju statusa pojedinih grupa (naročito prava žena i rodna ravnopravnost) i adekvatnu primjenu pravnog okvira „koja još uvijek zaostaje za događajima u društvu“.

Kada se radi o resursima u toj borbi, zaštitnik smatra niko ne može i ne treba biti izopšten-  budući da se aktivnosti sprovode na više nivoa: preventivnom, represivnom, edukativnom, kroz pravni okvir i pravnu zaštitu, na nivou djelovanja institucija i izvan njih.

„Naročito zabrinjava činjenica pomjeranja nezakonitih i necivilizacijskih djelovanja iz realnog u tzv.virtuelni, odnosno cyber prostor... Neadekvatnom rekacijom na sve češće pojave mizoginije, govora mržnje, uvredljive i nasilne komunikacije, šalje se loša poruka i stvaraju negativne matrice koje ostaju u svim daljim životnim fazama“, poručio je Bjeković.

Smatra i da se još mnogo toga mora popraviti da bi se pravni sistem zaštite mogao smatrati efikasnim i djelotvornim u borbi protiv različitih oblika diskriminacije i netolerancije.

„Zato je kontinuirana edukacija u policiji, inspekcijskim službama, tužilaštvu i sudovima nužna radi pravilnog procesuiranja ovih delikata. U protivnom nekažnjivost i nedjelotvorne sankcije samo su dalja opstrukcija borbe protiv diskriminacije i poziv na diskriminatorno ponašanje, a time kao što smo rekli i nasrtaj na najveće ljudske vrijednosti: dostojanstvo i slobodu“, dodao je on.

Zamjenica Zaštitnika Nerma Dobardžić bila je panelistkinja na sesiji „Borba protiv govora mržnje – savremena oblast antidiskriminacije“, a tokom svog izlaganja navela je da se žene u Crnoj Gori posmatraju u kontekstu objekta, a ne subjekta društvenih dešavanja.

„Žene posmatraju kao osobe koje se pretežno brinu o porodici i djeci, bez izgleda da se uspostavi balans između porodičnog i profesionalnog života, što znači da se zakoni i politike moraju mijenjati, tako da svaki segment prati rodna perspektiva i posebne mjere koje podstiču ravnopravnost žena. Rodni stereotipi, predrasude i tradicionalna podjela uloga između muškaraca i žena i drugačijih rodnih identiteta su i dalje veoma prisutni u svim segmentima društva, što posebno pogađa žene i pripadnike LGBTIQ populacije“, kazala je ona.

Prema riječima zamjenice Dobardžić, cilj seksističkog i mizoginog govora jeste i da se osobe ženskog pola obeshrabe od javnog djelovanja, „sa jasnom namjerom da se uvrijedi žena“.

Ocijenila je da smo još uvijek rodno nesenzitivno društvo, koje ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri ženu na mjestima odlučivanja, u poslaničkim klupama (izborne kvote), obeshrabrujući ih mizoginim i seksističkim govorom od javnog djelovanja.

Smatra da svi subjekti društva, iz svog rada i djelovanja, svojim primjerom treba da doprinesu stvaranju bolje klime koja je netoleranta na govor mržnje.

„Izuzetno je važna uloga javnih ličnosti, nosilaca javnih fukcija, uključujući sportiste, umjetnike, kako bi riječ koja ima „moć“ da utiče na javno mnjenje podstakla kreiranje atmosfere ambijenta poštovanja različitosti“, dodala je zamjenica zaštitnika.

Dobardžić je podsjetila da se, osim podnošenja prijave za govor mržnje radi utvrđivanja prekršajno-pravne ili krivično-pravne odgovornosti, žrtve govora mržnje na internetu mogu obratiti samoregulatornim tijelima, kao i administratorima koji prate komentare u okviru određenog online medija. Takođe, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda predstavlja jednu od  adresa za utvrđivanje govora mržnje kao posebnog oblika diskriminacije.

„Smatram da bi se dosljednijom primjenom navedenih zakonskih odredbi i izricanjem djelotvornijih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija bolje odgovorilo na govor mržnje i da svi subjekti društva, iz svog rada i djelovanja, svojim primjerom doprinesu stvaranju bolje klime koja je netoleranta na govor mržnje“, zaključila je ona.