Mentalno zdravlje uslov prosperitetnog društva

Mentalnim zdravljem mora se baviti svakodnevno, jer bez njega nema prosperitetnog društva, poručeno je sa međunarodne konferencije „ Promocijom zdravlja protiv socijalne isključenosti osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem“.

Na skupu koji je organizovao Caritas barske nadbiskupije sa partnerima ocijenjeno je i da odgovor društva na probleme mentalnog zdravlja mora biti sinhronizovan rad - državnih institucija, lokalne zajednice do aktivnog uključenja civilnog društva.

Zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković kazala je da je priča o mentalnom zdravlju „priča o životnom ciklus“u, bilo da su u pitanju djeca, mladi, odrasli ili stari.

"Važno je da čitavo društvo bude usmjereno ka stvaranju i razvoju opštih potencijala i maksimuma svakog pojedinca kako bi mogao biti koristan član svog društva. Društvo je u obavezi da svakom pojedncu pomogne da prevaziđe različite stresne situacije koje se javljaju u životu svakog od nas i koje mogu biti okidač za različite vrste bolesti", navela je Mijušković.

Ukazala je da su djeca i adelcenti posebno izloženi riziku obolijevanja od mentalnih bolesti.

"Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, oko 20 odsto djece i adolescenata ima neki od oblika razvojnih i ponašajnih problema. Od toga, do 12 odsto mladih ima ozbiljan psihički poremećaj, plovina svih mentalnih oboijenja se javlja do četrnaeste godine života, a tri četvrtine mentalnih bolesti do sredine dvaedesetih godina života", kazala je zamjenica Zaštitnika.

Poručila je da zaštita mentalnog zdravlja mora biti sistematizovana."Uloga službi koje država osniva mora biti na većem niovou. Tu ne misilim samo na zdravstvene i prosvjetne ustanove, ustanove socijalne zaštite, već i na ulogu lokalnih samouprava. Tu bi se moglo govoriti o međusektorskoj i međuresornoj saradnji, koje mi u zadnje vrijeme u različitim izvještijima sve više konstatujemo da nedostaju", navela je Mijušković.

Učesnici su bili predstavnici državnih institucija, javnih ustanova – domova za stara lica, NVO sektora, a primjere dobre prakse podijelili su gosti iz Slovenije, BiH i Srbije.

Na konferenciji je ocijenjeno i da su različiti faktori rizika po mentalno zdravlje svih građana, od najranijeg djetinjstva do starije životne dobi.

Ukazano je i da zaštita mentalnog zdravlja trebala da se ostvaruje kroz aktivnosti koje se odnose na promociju, prevenciju, rano prepoznavanje liječenje i rehabilitaciju.

Opšta zapažanja učesnika su i  da ne postoji dovoljno preventivnih programa; ne postoji dovoljno stručnog kadra kao i dovoljan broj bolničkih kapaciteta za liječenje, a naročito djece; ne postoji dovoljno usluga podrške pojedincima i porodicama kao i da nema razvijene međuresorne i međusektorske saradnje.

Naglašeno je da ova pitanja treba rješavati na sistematičan način i što hitnije.