Nijesu stvoreni uslovi za ravnopravan pristup pravdi OSI

Podgorica – U Crnoj Gori još uvijek nijesu  stvoreni uslovi za ravnopravan i dostojanstven pristup pravdi za osobe sa invaliditetom, pcijenio je savjetnik Zaštitnika Nemanja ujović, navodećo da ima dosta stvari u ovoj oblasti koje se  moraju unaprijediti.

Savjetnik Dujović učestvovao je na konferenciji „ Pristupi pravdi i dostigni je“ koju je Savez slijepih Crne Gore organizovao u okviru projekta „Dostigni pravdu“  On  je govorio u okviru panel diskusije „ Da li je pristup pravdi dostižan i pristupačan osobama s invaliditetom“.

Prema njegovim riječima, da bi govorili o pristupu pravdi za osobe sa invaliditetom, moraju biti ispunjeni uslovi pristupačnosti u najširem smislu.

„Posebno zabrinjava to što  u Crnoj Gori još uvijek imamo slučajeve oduzimanja poslovne sposobnosti licima sa invaliditetom. Ovo pitanje treba riješiti u skladu sa Konvencijom o pravima osoba sa iinvaliditetom onosno modelom podržanog umjesto zamjensog odlučivanja“, rekao je Dujović.

Kako je naveo, u oblasti pristupa pravdi Konvencija obavezuje da se licima sa invaliditetom obezbijedi efektivan pristup pravdi pod jednakim uslovima sa ostalima, uključujući kroz pružanje adaptacija u postupku primjerenih uzrastu osobe u svim fazama postupka.

„U pogledu prava na pristup pravdi Konvencija takođe obavezuje na sprovođenje obuka za djelioce pravde. Generalno, Konvencija obavezuje na to da se u svim oblastima društvenog života primjenjuje model pristupa invaliditetu zasnovanom na ljudskim pravima, poštovanje urođenog dostojanstva i autonomije osoba sa invaliditetom, na uklanjane barijera sa kojima se osobe sa invaliditetom suočavaju u svim oblastima društvenog života uključujući i pristup pravdi“, rekao je savjetnik Dujović.

Ocijenio je da se Konvencija u Crnoj Gori ne poštuje u dovoljnoj mjeri, kao i da ratifikacija Konvencije predstavljala veliki korak ka unaprijeđenju prava osoba sa invaliditetom.

Saopštio  je da je izgrađen solidan normativni okvir, koji uključuje i poseban Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom. „Međutim ispod normativne ravni, a nekada i unutar same normativne ravni dominiraju medicinski i funkcionalni modeli pristupa invaliditetu. Zakoni,  strategije i druga akta moraju biti usklađeni sa Konvencijom, a nakon toga treba da uslijedi efikasna implementacija“, dodao je on.

On je istakao i da Zaštitnik bilježi trend povećanja  broja pritužbi pa i onih koje se odnose na diskriminaciju. Pritužbe osoba sa invaliditetom odnose se na oblasti obrazovanja, rada i zapošljavanja, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, samostalnog življenja, učešća u političkom i javnom životu, pristupačnosti. Ovo pokazuje da su osobe sa invaliditetom jedna od najranjivih društvenih grupa kada je u pitanju izloženost riziku od diskriiminacije.

Na konferenciji je predstavljena Analiza presuda u odnosu na diskriminaciju osoba s invaliditetom sa preporukama i spotovi.