Bezbjednost novinara preduslov ostvarivanja medijskih sloboda

Bezbjedan ambijent za rad novinara neophodan je preduslov svih drugih medijskih sloboda, koje su osnova i pokazatelj demokartskih standarda i vrijednosti svakog društva, jedna je od poruka studijske posjete švedskim medijima i institucijama, u organizaciji FOJO instituta.

U okviru višemjesečnog programa švedskog medijskog instituta FOJO, a na poziv Sindikata medija Crne Gore, učesnica serije vebinara i studijske posjete bila je i savjetnica Zaštitnika Milana Bojović.

Ona je sa kolegama novinarima/kama i predstavnicima/ama institucija iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, imala priliku da se upozna sa funkcionisanjem medijskih kuća iz Stokholma, kao i aktivnostima i mjerama koje preduzimaju strukovna udruženja, ali i nacionalne vlasti u vezi sa unapređenje uslova rada novinara.

U okviru programa Podrška boljim radnim uslovima za novinare, organizovana je posjeta Stokholmu tokom koje su novinari, urednici, predstavnici unije izdavača, unije novinara, medijski ombudsman, stručnjaci za syber bezbjednost, psiholozi i drugi usko-specijalizovani stručnjaci angažovani u vodećim švedskim medijima govorili o aktivnostima i mjerama koje preduzimaju na očuvanju i unaprjeđenju uslova rada i suočavanju sa globalnim izazovima.

U Švedskoj, koja je kolijevka institucionalne zaštite ljudskih prava i sloboda i važi za jednu od država sa najuređenijim ambijentom i uslovima za rad novinara, veoma važan aspekt predstavljaja preduzimanje adekvatnih preventivnih mjera i procjena rizika, kako od samih medija, tako i od strane nadležnih vlasti.

Predavači su naglasili da bezbjednost novinara i novinarki u širem kontektsu, osim fizičke bezbjednosti uključuje i pravnu, digitalnu ali i psihološku sigurnost. Ukazano je na važnost ranog prepoznavanja “sindroma sagorijevanja” /burnout-a/ i suočavanja sa posljedicama stresnih situacija, kojima su naročito izloženi istraživački novinari i izvještači sa ratnih područja i sličnih visokorizičnih dešavanja. Za stvaranje podsticajnog i sigurnog okruženja za rad medija istaknut je značaj izrade smjernica za procjene rizika za medijsku profesiju, kao i adekvatan odgovor svih društvenih aktera na izazove za bezbjednost zaposlenih u medijima. Pitanje samoregulacije, kao jedne od najznačajnijih odlika očuvanja profesionalnih standarda, povjereno je medijskom ombudsmanu, koji na godišnjem nivou opravdanim nađe oko 15-20 odsto od svih podnijetih prigovora.

Novinari i predstavnici institucija iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova imali su priliku i da posjete redakcije najsatrijih, najtiražnijih i najvećih medija u Švedskoj - Svenska Dagbladet, Dagens Nyheter, Swedish Television, Swedish Radio, gdje su u razgovoru sa zaposlenima razmijenili iskustva i prakse u radu.

Savjetnica Bojović, tokom učešća u sesijama ukazala je da Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore nema značajnog broja obraćanja u vezi sa ostvarivanjem prava na slobodu izražavanja, međutim ima u vezi sa zloupotrebom ovog prava, tačnije govorom mržnje, uvredljivim i drugim formama diskriminatornog izražavanja. I u 2023 godini najveći broj javnih reagovanja i saopštenja Zaštitnika, kao i upita medija, odnosio se na ovu oblast – prijetnje novinarima, netolerantan javni diskurs, prisustvo govora mržnje, mizoginije i seksizma, posebno u online sferi.

“Broj fizičkih napada na novinare u Crnoj Gori je smanjen, ali raste broj online uznemiravanja, prijetnji, naročito putem društvenih mreža, što se ne smije relativizovati, već je razlog za zabrinutost”, kazala je Bojović.

Podsjetila je na stav Zaštitnika da će efikasno procesuiranje govora mržnje prevenirati kršenja drugih prava i sloboda, te da je u borbi sa ovim globalnim izazovom potrebno jačati regionalnu saradnju i primjenu međunarodnih standarda i praksi.  Predstavljene su aktivnosti Zaštitnika kroz saradnju sa civilnim sektorom, međunarodnim organizacijama i medijima u vezi sa unaprjeđenjem nivoa medijskih sloboda i ukazano na neophodnost principijelne osude svih vrsta ugrožavanja medijskih sloboda - bez obzira na lični odnos prema uređivačkim politikama medija.

Jedna od poruka ove studijske posjete jeste i neophodnost sinergijskog djelovanja svih relevantnih subjekata, kako bi rad novinara i sloboda medija opstali kao neupitna vrijednost i dobro od javnog interesa.