Saopštenje institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore povodom 25.novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 24.11.2015.godine

Uvažavajući značaj i važnost podrške borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, sa posebnom pažnjom Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore se obraća javnosti povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Ovom prilikom podsjećamo da je nasilje nad ženama težak oblik kršenja ljudskih prava i sloboda kojim se ugrožava pravo na život, slobodu, sigurnost, psihički i fizički integritet pojedinca.

Samo letimičan pogled na statističke podatke o kretanju kriminaliteta, iniciranje postupaka gonjenja i sudske postupke u vezi sa porodičnim nasiljem govore da je ovaj fenomen još uvijek snažno prisutan u crnogorskom društvu. Brojni izvještaji civilnog sektora i međunarodnih organizacija ukazuju da velik broj ovih slučajeva ostaje neprijavljen kao posljedica  brojnih stereotipa  i straha samih žena od posljedica prijavljivanja.

Crna Gora kao potpisnica Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija),  koja je stupila na snagu 1. avgusta 2014.g. obavezala se da u prevenciji, zaštiti, procesuiranju i sankcionisanju akata nasilja prema ženama primeni standard "potpune posvećenosti".

Država se obavezala da će preduzeti sve zakonodavne i druge mjere za usvajanje i primjenu djelotvornih, sveobuhvatnih i koordinisanih državnih politika na  sprečavanju i borbi protiv svih vidova nasilja utvr]enih Konvencijom, na način da prava žrtava budu u središtu svih mjera i da se ostvaruju saradnjom svih organa, institucija i organizacija.

U proteklom periodu u Crnoj Gori zapažen je napredak i opredijeljenost u pravcu formiranja zakonodavnih i međuinstitucionalnih odgovora na nasilje, međutim, još uvjek su prisutni propusti i nedovoljna odlučnost državnih institucija u sprovođenju zakonskih i procesnih mogućnosti za postupanje u konkretnim slučajevima.

Osnovno pitanje koje se nameće i danas kada obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama jeste kako se suprostaviti ovoj pojavi na efikasan način, odnosno koji su to pravci djelovanje državnih institucija, civilnog sektora i čitavog društva na njenom sprečavanju i kažnjavanju. Očigledno je da sektorski vid djelovanja nije dovoljan, da ima svoje limite i da se u ovaj process moraju uključiti svi akteri saglasno njihovoj nadležnosti i društvenoj prirodi djelovanja.

Posebna je obaveza na državnim organima, naročito policiji i pravosuđu u najširem smislu riječi, da pravovremeno otkrivaju, gone i kažnjavaju počinioce, te shodno okolnostima svakog slučaja adekvatno sankcionišu ove pojave i odrede druge mjere (sudske i administrativne), koje će u punoj mjeri djelovati i preventivno i represivno na planu suzbijanja nasilja nad ženama i osnaživanja žrtava da obezbijede sopstvenu sigurnost. Međutim, ovaj put je ponekad uslovljen potrebom reakcije civilnog sektora i svakog građanina da ukaže i prijavi svaki akt nasilja nad ženama, što je i zakonska obaveza svakog pojedinca/ke u Crnoj Gori. To je uostalom jedini model koji obezbjeđuje odgovarajući pristup tretmanu porodičnog nasilja u zajednici.

U ovom procesu ne može biti mjesta oportunom ponašanju, niti se bilo koji državni ili društveni subjekt može osloboditi prava, obaveze i odgovornosti da ukaže na nasilje i nasilnika. Iz tih razloga Zaštitnik apeluje na društvenu i svijest svakog pojedinca u Crnoj Gori, da se aktivno uključi u borbu protiv nasilja nad ženama, posebnoj grupi koja inače i nezasluženo trpi posljedice brojnih drugih negativnih pojava, stereotipa i zabluda u društvu, koje pretenduje na promjene i kvalitativni pomak u globalnim i regionalnim integracijama.