Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava organizovala je danas predstavljanje izvještaja “Oduzimanje poslovne sposobnosti u Crnoj Gori”, a u uvodnom dijelu skupa izlaganje na tu temu imao je Zaštitnik ljudksih prava i soboda Crne Gore, Šućko Baković.
Izvještaj Kosane Beker odnosi se na (ne)usklađenost propisa i sudske prakse u Crnoj Gori sa međunarodnim standardima ljudskih prava u ovoj oblasti.
Zaštitnik je ocijenio da je Izvještaj u cjelini veoma kvalitetan i da odražava stvarno stanje zakonodavstva i sudske prakse u Crnoj Gori, u oblasti oduzimanja poslovne sposobnosti.
On je naveo da poseban kvalitet Izvještaja predstavlja analiza sudske prakse kao i da podržava zaključke i preporuke date u Izvještaju.
„Pitanje lišavanja poslovne sposobnosti osoba sa invaliditetom predstavlja važan korak u ostvarivanju njihovih ljudskih prava. Lišavanje poslovne sposobnosti predstavlja gubljenje svih građanskih i političkih prava uopšte“, rekao je Zaštitnik.
On je podsjetio da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom (2009) i time preuzela međunarodnu obavezu usklađivanja svog zakonodavstva I prakse nacionalnih institucija sa Konvencijom.
Zaštitnik je govorio o pravnoj i poslovnoj sposobnosti kao i o djelimičnom i potpunom oduzimanju poslovne sposobnosti.
„Odluka kojom se nekome oduzima poslovna sposobnost ima dalekosežne pravne, društvene i psihičke posledice. Osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost se dovodi u sličan položaj koji se u starom Rimu zvao „građanska smrt“. Ona više ne može da donosi odluke u svoje ime, već će neko drugi odlučivati za nju, na bazi pretpostavke da staratelj zna šta je u najboljem interesu te osobe“, ukazao je Baković.
Kako je dodao, crnogorski propisi kojima je regulisano lišenje poslovne sposobnosti nijesu u saglasnosti sa međunarodnim pravnim okvirom i standardima u oblasti antidiskriminacije, prevashodno sa Konvencijom osoba sa invaliditetom. „Terminologija koja se koristi u zakonima je diskriminatorna ( duševna bolest, duševna zaostalost, zaostali duševni razvoj)“.
Zaštitnik je kazao da se važeća zakonska rješenja o poslovnoj sposobnosti i starateljstvu uglavnom temelje na medicinskom modelu invalidnosti.
„Ovaj model je prevaziđen, a međunarodno pravo i standardi zasnivaju se na socijalnom modelu, prema kome “invalidnost” proističe, prije svega iz propusta društvene sredine da se prilagodi potrebama i težnjama ljudi sa invaliditetom, a ne iz nesposobnosti ljudi sa invaliditetom da se prilagode okruženju“, pojasnio je on.
Zaštitnik je podsjetio da su posledice lišenja poslovne sposobnosti veoma ozbiljne, kompleksne i dalekosežne. „Lišenjem poslovne sposobnosti osoba ne može da donosi odluke u svoje ime, nema mogućnost da bira gdje želi da živi i sa kim, ne može da raspolaže svojom imovinom, ne može da sklopi brak, odluči o rađanju, gubi pravo glasa“.
Zaštitnik je kazao i da u Crnoj Gori ne postoje potpune evidencije o lišenju poslovne sposobnosti punoljetnih osoba i produženju roditeljskog prava nad djecom koja stiču punoljetstvo.
Prema dostupnim podacima, sudovi su tokom 2015. i 2016. godine, lišavali poslovne sposobnosti osobe najčešće zbog duševnih oboljenja i invaliditeta.
“Imajući u vidu posljedice lišenja poslovne sposobnosti punoljetnih osoba sa invaliditetom i ukupno stanje ljudskih prava, ovih osoba, u Crnoj Gori možemo zaključiti da položaj osoba sa invaliditetom nije zadovoljavajući”, ocijenio je Zaštitnik.
Osim Zaštitnika na skupu su govorili i Nj.E. Aivo Orav, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ibrahim Smailović, sudija Osnovnog suda u Podgorici, Goran Kuševija, direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu Ministarstva rada i socijalnog staranja i Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.
Skup je održan u okviru projekta „Van izolacije – ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima” koji sprovode Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Mental Disability Advocacy Center (MDAC) uz podršku Evropske unije i Opštine Kotor.