Saopštenje povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije

Zaštitnik ljudskih prava sloboda Crne Gore poziva sve društvene aktere, građane/ke da u okviru svojih djelovanja i ponašanja svakog dana doprinose podizanju svijesti o jednakosti ljudi kao principu, zabrani diskriminacije kao obavezi i toleranciji kao modelu suživota.  Iz toga proizilazi stabilnost svake zajednice i prevencija svih vidova konflikta u građanskoj i međuetničkoj ravni.

To je poruka Zaštitnika povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije, koji se obilježava 21. marta, u znak sjećanja na događaj u kome je u Južnoafričkoj Republici 1960. godine ubijeno 69 ljudi koji su mirno demonstrirali protiv politike aparthejda. Ujedinjene nacije su 1966. godine proglasile taj dan praznikom, kao simbol zajedničke borbe svih članica i njihovih ujedinjenih napora na eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije.

Konvencija Ujedinjenih nacija o eliminaciji svih oblika diskriminacije izraz "rasna diskriminacija" definiše kao svako razlikovanje, isključivanje, organičavanje ili davanje prvenstva koji se zasnivaju na rasi, boji, precima, nacionalnom ili etničkom porijeklu, čija svrha ili rezultat su narušavanje  ili kompromitacija priznavanja, uživanja ili vršenja, pod jednakim uslovima, prava čovjeka i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom polju ili u svakoj drugoj oblasti javnog života.

Evropska komisija protiv rasima i netolerancije označava “rasizam” kao vjerovanje da osnovi kao što su rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, nacionalnost ili nacionalno ili etničko porijeklo opravdavaju omalovažavanje osobe ili grupe osoba, ili ideju o nadmoći osobe ili grupe osoba.

Iz ovakvog opredjeljenja proizilazi činjenica da se pod pojmom rasne diskriminacije krije mnogo više osnova od uobičajenog poimanja rase, za koja se primarno vjerovalo da čine srž ovog negativnog fenomena. To je razlog više da se u sadašnjem trenutku naglašenih političkih strasti i tenzija u regionu podsjetimo da uz nas i oko nas žive osobe koje imaju istovjetne životne potrebe i ambicije, psihološke i sociološke karakteristike, a da lična svojstva ne mogu biti razlog drugačijeg poimanja o prirodnim pravima čovjeka i njegovom položaju u društvu.

I ovog puta podsjećamo na širom svijeta prihvaćen antidiskriminatorni stav - da je različitost zapravo vrijedno bogatstvo i snaga demokratskih društava, kao i da su pravo na jednakost i nediskriminacija temelji koncepta ljudskih prava i sloboda.

Zato Zaštitnik ukazuje da bogatstvom treba smatrati upravo činjenicu da na tako malom prostoru kao što je Crna Gora, i pored tragičnih nasljeđa prošlosti i društvenih previranja, vjekovima opstaje uvjerenje da je snaga u suživotu i jednakosti zasnovanoj na dostojanstvu.

Naša stvarnost opominje da su pod pritiskom konfilkata na bližim i daljim destinacijama svoje mjesto pod suncem u Crnoj Gori zatražili i dalje traže nevoljnici upravo zbog takvih okolnosti i svojih ličnih karakteristika.

Zaštitnik smatra da je potrebno posvećeno i u kontinuitetu snažiti međuentičke odnose u Crnoj Gori, i reagovati adekvatno i efikasno uvijek kada ih nesavjesni pojedinci ili grupe ugrožavaju. Prije svega, neophodno je dosljedno primjenjivati antidiskriminacione propise i posvetiti pažnju politici obrazovanja i prevencije u ovoj oblasti, u prvom redu borbi protiv predrasuda.

Koristimo ovu priliku da pozovemo građane koji smatraju da su diskriminisani po ovom, ili bilo kom drugom osnovu, da nam se obrate.