Studijska posjeta tijelima za jednakost Republike Hrvatske

Službenici institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, predvođeni zamjenikom za oblast antidiskriminacije - Sinišom Bjekovićem, boravili su od 12-14. juna u studijskoj posjeti tijelima za jednakost Rebublike Hrvatske.

Posjeta, tokom koje su predstavnici Institucije imali sastanke sa kolegama iz ureda Pučke pravobraniteljice (Ombudsman HR), Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Pravobraniteljice za prava osoba sa invaliditetom (OSI), realizovana je u okviru projekta Podrška nacionalnim institucijama u borbi protiv diskriminacije (PREDIM). Projekat finansiraju Evropska unija i Savjet Evrope (SE), a implementira SE.

Uz zamjenika Bjekovića i generalnog sekretara Ivana Krkeljića u delegaciji crnogorskog Ombudsmana bili su i službenici iz sektora za zaštitu od diskriminacije kao i oni koji pokrivaju oblast javne uprave, pravosuđa, međunarodne saradnje, promocije i odnosa s javnošću, tako da je sa hrvatskim kolegama razgovarano o gotovo svim oblastima rada, s akcentom na antidiskriminaciji.

Prvog dana posjete, zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter sa saradnicima je predstavila mandat i organizaciju rada te Institucije, pojašnjavajući postupanje po pritužbama za diskriminaciju i podjelu nadležnosti, s obzirom da u Hrvatskoj postoje još tri posebne, nezavisne institucije u oblasti zaštite ljudskih prava (specijalizovane za oblast ravnopravnosti polova, OSI i prava djeteta).

Imajući u vidu da je Pučka pravobraniteljica višemandatna, kao i  Institcija Zaštitnika, razmijenjena su iskustva u postupanju po pritužbama koje se prepliću međusektorski i međuinstitucionalno, razgovarano je o najefikasnijim načinima saradnje u tim slučajevima kao i konkretnim primjerima iz prakse.

Budući da se radi o središnjim tijelima za zaštitu od diskriminacije u svojim državama, razgovarano je o obavezama i aktivnostima koje se preduzimaju povodom pozicioniranja institucija u javnosti, izazovima i problemima u radu kao i načinima prevazilaženja. Razgovarano je i o godišnjim izvještajima o radu institucija, saradnji sektora za zaštitu od diskriminacije sa kolegama iz nacionalnih mehanizama za prevenciju od torture, prednostima i izazovima u pripremi projektnih aktivnosti i sl.

Nakon zajedničkog sastanka o opštim pravnim i organizacionim pitanjima, uslijedili su zasebni sastanci grupa savjetnika, po oblastima i specijalizovanosti rada, u cilju dodatnog i temeljnog razmotranja karakterističnih slučajeva,  drugačijih mogućnosti postupaja, konsultacija i razmjene podataka.

Drugog dana boravka u Zagrebu, delegacija Institucije Zaštitnika posjetila je Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, Višnju Ljubićić, koja je sa saradnicama predstavila mandat i brojne aktivnosti.

U interaktivnoj razmjeni iskustava u okviru područja djelovanja od zajedničkog interesa, predstavljeni su primjeri dobre prakse postupanja, neki od planova za unaprjeđenje rada a razgovarano je i o primjeni međunarodnih standarda u ovoj sferi ljudksih prava.

Pravobraniteljica je govorila i o važnosti proaktivnog pristupa rada, procedurama postupanja po pritužbama, edukaciji, saradnji s drugim pravobraniteljskim uredima, kao i s drugim institucijama i organizacijama civilnog društva naročito u toku izrade i donošenja Zakona o životnom partnerstvu kao i saradnji s Policijskom akademijom u svrhu edukacije u slučajevima obiteljskog nasilja.

 Ljubičić je predstavila aktivnosti u vezi sa EU projektima, koordinaciju Femicide Watch inicijative, iskustva u radu s centrima za socijalni rad po pitanju roditeljskog staranja, kao i iskustva koja se odnose na unaprjeđenje prava transrodnih osoba. Uz pravobraniteljicu, primjere iz prakse iznijele su i savjetnica za medije Nevenka Sudar i pravna savjetnica Martina Strunjak.

Koleginice iz Hrvatske ukazale su na značajan rast u procentu poštovanja njihovih preporuka upućenih nadležnim državnim organma (od 30-40 % prije pet godina, došlo se do skoro 90 % danas), a govorile su i o unaprjeđenju stanja kada je u pitanju korišćenje rodno senzitivnog govora, registrovanog istopolnog partnerstva nakon donošenja zakona u toj oblasti, kao i o uspješnosti sprovedenog inspekcijskog nadzora u hrvatskim bolnicama zbog odnosa prema porodiljama. Pravobraniteljica je saopštila da bi vlade trebalo u većoj mjeri da prepoznaju i koriste stručne kapaciteta tijela za jednakost, u edukacijama službenika a posebno u pripremi zakonskih rješenja i kreiranju standarda.

Sa Pravobraniteljicom za prava osoba sa invaliditetom, Ankom Slošnjak, njenim zamjenicima Mirom Pekić Knežević i Darijom Jurišićem kao i saradnicima, predstavnici institucije Zaštitnika razgovarali su o mnogim sferama rada u ovoj oblasti. Pravobranitejica najmlađe od specijalizovanih, nezavisnih institucija u Hrvatskoj, nakon predstavljanja kadrovskih i tehničkih kapaciteta, pojasnila je njihovu poziciju u pravnom sistemu kao i saradnju sa kolegama iz drugih ombudsmanskih ustanova.

Ona je ukazala da u Hrvatskoj oko 12 % stanovništva čine OSI, kao i da se Instituciji kojom rukovodi godišnje obrati oko 1,2-1,6 hiljada građana. Slošnjak je navela da su najčešće utvrđene povrede prava prema Konvenciji, u oblasti socijalne zaštite, regulisanju penzija, dugotrajsnost postupaka i sl.

Prema njenim riječima, uspostavljanje posebne institucije za ovu oblast veoma je doprinijelo zaštiti i unapređenju prava OSI, navodeći da se o njihovim pravima šira javnost adekvatno počela upoznavati tek od razmatranja izvještaja Pravobraniteljice u Saboru. Veliku pomoć u promociji rada, kako je kazala, dobijaju od medija, a proktivnost u radu zasnivaju na organizaciji velikog broja stručnih skupova kao i terenskom radu.

Posebna pažnja na sastanku posvećena je pravima OSI sa duševnim smetnjama kao i obavezi tkz. „razumne prilagodbe“ poslodavaca, kvotnom sistemu, standardima pri lišavanju osoba posovne sposobnosti, obrazovanju OSI kao i dostupnosti servisa socijalne zaštite.

U razgovorima sa predstavnicima sve tri pravobraniteljske institucije, područje rada i zapošljavanja izdvojilo se kao najproblematičnije, odnosno kao ono sa najčešćim pritužbama na diskriminaciju. Time se pokazalo da ovo de facto jeste problem koji prevazilazi državne granice, odnosno da ima širi regionalni kontekst i karakter. Ovaj podatak podudara se i sa zaključcima regionalne konferencije „Diskriminacija na radu i zapošljavanju“ (slučaj Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine), koji je institucija Zaštitnika nedavno organizovala u Baru.

S obzirom na brojne sličnosti u mandatu i postupanju navedenih institucija, osim pomenutih tema razgovaralo se i o promotivnom i proaktivnom radu, terenskim posjetama, odnosu državnih institucija prema upućenim  preporukama, vođenju statističkih podataka kao i aktivnostima koje se odnose na zakonodavnu sferu iz oblasti ljudskih prava i sloboda.

Razgovarano je i o pravnim osnovama za postupanje, značaju članstva u međunarodnim tijelima i mrežama, strateškoj parnici, institutu amicus curiae, odnosno mogućnostima za postupanje u svojstvu umješaća u sudski postupak u svojstvu „prijatelja suda“. Teme sastanka bile su i odnos sa medijima, civilnim i akademskim sektorom, priprema odgovora na upitnike specijalizovanih međunarodnih tijela iz oblasti ljudskih prava kao i mogućnostima sprovođenja istraživanja i izradi studija.

Sastanci su ocijenjeno obostrano korisnim, a predstavnici sve četiri institucije ukazali su na potrebu jačanja reionalne saradnje, intenzivnijoj razmjeni podataka i iskustava, posebno imajući u vidu uočene brojne slične probleme, izazove ali i napredak u konkretnim oblastima.

Jedna od poruka kolega iz Hrvatske bila je da nakon brojnih navedenih negativnih primjera, izazova i problema sa kojima su se suočili, u Crnoj Gori ne treba da dozvolimo ponavljanje istih/sličnih grešaka već da njihova iskustva koristimo kao odskočnu dasku za prevazilaženje prepreka na zahtjevnom i nikad dovršenom putu zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda.

Zamjenik Bjeković iskazao je zadovoljstvo zbog posjeta tijelima za jednakost i ukazao na potrebu kontinuirane saradnje u cilju jačanja kapaciteta ovih institucija.