Zaštitnik: Nasilje nad ženama i u porodici zabrinjavajuće

Zapažanja iz više analiza i studija, zvaničnih i nezavisnih izvještaja, ukazuju da je nasilje nad ženama i nasilje u porodici zabrinjavajuće prisutno, a da je odgovor države neodgovarajući, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković.

On je danas govorio na nacionalnoj konferenciji Međunarodni standardi o nasilju u porodici i njihova primjena u Crnoj Gori koju je organizovala nevladina organizacija SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica.

Zaštitnik je rekao da porast broja prijavljenih slučajeva, osim što pokazuje da su počinjena djela nasilja u porastu, može biti i pokazatelj da su žrtve dodatno osnažene i pravno poučene da nasilje prijave nadležnim organima.

“U našoj ocjeni stanja rekao bih da je ona u velikoj mjeri saglasna sa zaključcima civilnog sektora”, naveo je Baković.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu određene manjkavosti sistema zaštite u Crnoj Gori, osnov djelotvornog postupanja nadležnih organa mora se zasnivati na usklađenom preventivnom djelovanju, kontinuiranoj edukaciji i obuci postupajućih službenika/ca, razvijanju usluga podrške, sprovođenju efektivnih mjera zaštite i podrške žrtvama i svjedocima u postupcima nadležnim organima, ali i na odvraćajućim kaznenim mjerama.

“Posebnu pažnju treba usmjeriti na kaznenu politiku. Primjena instituta odloženog krivičnog gonjenja pokazala se kao neefikasna i može predstavljati veliki rizik za povratništvo. Potrebno je dodatno raditi na razvijanju i unapređenju servisa podrške žrtvama nasilja, uključujući finansijsku pomoć, stanovanje, obrazovanje, obuke i pomoć prilikom zapošljavanja, ali i raditi na uspostavljanju dovoljnog broja sigurnih kuća za žene i djecu žrtve nasilja”, rekao je Zaštitnik Baković.

On je naveo da se u cilju povećanja djelotvornosti zaštitnih mjera, mora  obezbijediti redovan nadzor nad njihovim izvršenjem, ali i izvršenjem uslovnih osuda i u slučajevima nepoštovanja izrečenih obaveza sprovoditi postupkak za opoziv uslovne osude.

Baković je dodao da je nasilje u porodici dugo godina bila tabu tema zarobljena zidovima porodične zajednice, nedostižna javnosti i institucijama sistema

Prema njegovim riječima, čini se da je jačanje svijesti o ljudskim pravima i snaženje civilnog sektora koji se bavi ženskim pravima bilo presudno za drugačije poimanje ove pojave koju mnogi označavaju kao poseban društveni fenomen i sistemski problem.

“ Kada su u pitanju postupci pred Zaštitnikom, odnosno rad po pritužbama, čini se da se fokus pomjera na rad drugih institucija. U našem radu suočavamo se sa jednim brojem sistemskih nedostataka koje smo uočili samostalno ili u saradnji sa civilnim sektorom kao prirodnim partnerom”, dodao je Zaštitnik.

Govoreći o sistemskim nedostacima, naveo je da se oni naročito odnose na nepripremljenu društvenu i institucionalni ambijent prilikom donošenja zakona i slobodnom možemo reći “zagušenost” pojedinih organa koji - i pored najbolje volje, sa postojećim resursima ne mogu odgovoriti komplikovanim i odgovornim zadacima.

Zaštitnik je ukazao da su prema podacima Sudskog savjeta, sudovi u Crnoj Gori tokom 2016. godine imali u radu 249 predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Okončan je 181 predmet, od čega su u 167 predmeta donijete osuđujuće presude, u šest (6) slučajeva donijete su oslobađajuće presude, a u četiri (4) predmeta postupak je prekinut ili obustavljen.   

Prema podacima Višeg suda za prekršaje Crne Gore sudovi za prekršaje su u toku 2016. godine imali ukupno u radu 2.073 predmeta zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

“Ukupno je bilo 1.863 žrtava nasilja, od čega 1.700 ili 91,25% punoljetnih i 163 ili 8,74% maloljetnih. Od ukupno 1.700 punoljetnih žrtava nasilja u 1.143 slučaja ili 67,23% su to bile žene i u 557 slučajeva muškarci. Od ukupno 163 maloljetne žrtve nasilja u 98 slučajeva su žrtve bile muškog pola i u 65 slučajeva ženskog pola”, saopštio je Zaštitnik.

Na konferenciji su govorili i Biljana Zeković- direktorica SOS telefona Podgorica; Audrone Urbonaviciute - zamjenica šefa Operativnog sektora u Delegaciji Evropske unije; Marijana Laković Drašković - direktorica Direktorata za pravosuđe, Senka Klikovac -  načelnica u Direktoratu za zdravstvenu zaštitu; Biljana Pejović - načelnica Odjeljenja za pitanja rodne ravnopravnosti, Stanka Vučinić - zamjenica predsjednice Vrhovnog suda; Ljiljana Klikovac - Osnovno državno tužilaštvo; Milivoje Rašović - predsjednik Višeg suda za prekršaje; Vanja Mikulić Rakočević - autorka studije "Međunarodni standardi zaštite žena od rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici" i Vesna Ratković - profesorka krivičnog prava na pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran.