Zaštitnik predstavio Izvještaj o ispunjenosti preporuka UN Komiteta o poštovanju dječjih prava

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković predstavio je danas  alternativni Izvještaj o drugom i trećem  periodičnom izvještaju Crne Gore o primjeni Konvencije UN o pravima djeteta. Izvještaj, kao ankes sadrži i Izvještaj Zlatnih savjetnika Zaštitnika o implementaciji preporuka UN  Komiteta (stavovi i mišljenja djece o ostvarivanju njihovih prava u Crnoj Gori).

Na konferenciji za novinare koja je organizovana u instituciji Zaštitnika, osim Bakovića govorili su i njegova zamjenica za oblast prava djece Snežana Mijušković kao i savjetnica Duška Šljivančanin, koji su Izvještaj predstavili protekle sedmice u Ženevi, pred UN Komitetom.

Zaštitnik je posebno zahvalio UNICEF-u i organizaciji Save the children sa sjedištem u Sarajevu na stručnoj i finansijskoj podršci u pripremi izvješataja kao i realizaciji putovanja.

On je podsjetio da je u pitanju drugi Izvještaj koji smo podnijeli Komitetu o poštovanju prava djeteta u Crnoj Gori o primjeni Konvencije i njenih Protokola i primjeni preporuka Komiteta datih Crnoj Gori 2010 godine.

Izvještaj je urađen na osnovu poznavanja stanja prava djece, pritužbi dobijenih od djece i roditelja, kontakata sa djecom i njihovih mišljenja, kontakata sa ekspertima, praktičarima i organizacijama civilnog sektora i rezultata dobijenih na osnovu sprovedenih istraživanja.

“ Saglasni smo sa mnogim navodima iz državnog Izvještaja, ali se naša neslaganja i primjedbe odnose na one djelove koji nijesu u skladu sa saznanjima i stavovima Zaštitnika kao i na znatna odstupanja od preporučenih standarda u nekim oblastima”, rekao je Baković.

Uz Izvještaj Zaštitnika Komitetu je dostavljen i Izvještaj koji su uradila djeca - Zlatni savjetnici Zaštitnika u konsultativnom procesu, a uz podršku Save the Children-a. Razgovoru sa članovima Komiteta prisustvovalo je četvoro djece.

“Posmatrano u cjelini, može se zaključiti da je ostvaren određeni napredak u oblasti prava djeteta u CG, kao i ispunjenju preporuka Komiteta, ali stanje još nije zadovoljavajuće. I dalje su prisutne slabosti i razlike u ostvarivanju prava djece: sjever -   jug, selo – grad i u pogledu ostvarivanja prava ranjivih kategorija djece”, saopštio je Baković.

Prema njegovim rijelima, može se reći da je ostvaren značajan napredak u pogledu usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima djeteta.

Kako je naveo, ono što brine je primjena zakona koja nije na zadovoljavajućem nivou. “ A što je dijelom posljedica i nejasnoća u pogledu nadležnosti i obaveza u primjeni propisa između nacionalnog i lokalnog nivoa, te nejasnoća koje se javljaju usljed njihove neusklađenosti”.

Zaštitnik je rekao da obezbjeđenje finasijskih sredstava jeste i dalje izazov, te da je neophodno veću pažnju posvetiti realnom planiranju i obezbjeđenju finsijskih sredstava za ostvarivanje prava djeteta i na nacionalnom i na lokalnom nivou.

“Što se tiče principa poštovanja stavova djeteta, može se reći da se ne sprovodi u dovoljnoj mjeri i odrasli ga najčešće deklarativno prihvataju, a evidentne su i njegove zloupotrebe. Iz tog razloga od posebne važnosti je ustanovljavanje obaveze da nadležni organi i javne institucije prilikom donošenja odluka koje se tiču djece moraju osigurati proces konsultacija sa djecom koji će biti prilagođen godinama života i zrelosti djeteta”, kazao je Baković.

Između ostalog je ocijenio da u oblasti socijalne i dječje zaštite još uvijek nije uspostavljen sistem licenciranja pružalaca usluga, i da se može reći da je to područje još nedovoljno razvijeno.” Što se tiče nadležnosti i kapaciteta centara za socijalni rad, može se reći da broj stručnjka nije zadovoljavajući, a i njihove kompetencije treba kontinuitrano jačati kako bi mogli adekvatno odgovoriti na sve složenije zahtjeve i biti u stanju da primjenjuju nova zakonska rješenja”.

Zaštitnik Baković rekao je da koncept zajedničkog starateljstva nije na zadovoljavjući način promovisan od strane stručnjaka i da su evidentni problemi vezani za boravak djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi nakon prekida zajednice života roditelja.

“ Značajan broj djece je izložen manipulativnim oblicima ponašanja roditelja, koji rezultiraju otuđenjem djeteta od roditelja i razvojem niza emocionalnih poteškoća djeteta, što je razlog za zabrinutost”, upozorio je on.

Zaštitnik je kazao da su evidentni napori države da obezbijedi u svakom smislu dostupnu i pristupačnu, integrisanu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

“Međutim zapažamo da usluge zdravstvene zaštite nijesu podjednako dostupne svoj djeci i mladima, da i dalje nedostaju pojedini stručnjaci za rad sa njima, kao i da je nedovoljan broj stručnjaka u odnosu na potrebe, da pojedini objekti nijesu pristupačni djeci i mladima sa smetnjama u razvoju, da nije obezbijeđena adekvatna zaštita mentalnog zdravlja i ne postoje kapaciteti za hospitalni tretman mentalnih problema djece i mladih”, dodao je on.

Prema riječima Zaštitnika, i pored stvorenih normativnih pretpostavki za poseban tretman djece u sukobu sa zakonom, još uvijek nijesu stvoreni uslovi za primjenu u praksi.

On je kazao da se u radu sa maloljetnicima ne primjenjuju posebni oblici tretmana. “Princip restorativne pravde je princip na kojem počiva reformisano zakonodavstvo, ali altrnativni oblici postupanja se ne koriste i još uvijek nisu zaživjeli u primjeni”.

Baković je govorio i o djelovima Izvještaja koji se tiču obrazovanja, inkluzije, mjerama koje treba preduzeti na sprječavanju različitih vidova zloupotreba djece i td.

On je ukazao da su jasne preporuke, za svaku oblast pojedinačno date u Izvještaju, koji je od danas objavljen na sajtu Institucije.

Zamjenica Mijušković, govoreći o određenim segmentima Izvještaja, podsjetila je na postojanje Savjeta za prava djeteta, navodeći  da ga je potrebno osnažiti i pozicioniorati.

“Savjet treba da bude Vladino tijelo koje će koordinisati svih politika usmjerenih ka djeci i za djecu”, rekla je ona. Mijušković je dodala da značaj Savjeta treba da bude daleko jasnije izražen i da to tijelo treba da bude ojačano sa što većim brojem stručnjaka.

“U Savjetu bi trebalo da bude više djece, trenutno je u tom tijelo samo jedno dijete”, navela je ona.

Mijušković je rekla da bi Nacionalni plan akcije za djecu trebalo da bude krovni strateški document kojim bi se objedinile sve politike u vezi sa djecom i davale smjernice državnim organima i ostalim organizacijama koje djeluju u ovoj oblasti.

“Veoma važna stvar je i monitoring do sada urađenog. Nezavisni monitoring koji radi naša Institucija je veoma bitan, kao i onaj koji daje nevladin sektor. Takođe skrećem pažnju na pitanje podizanja svijesti javnosti jer treba jasno znati ko i kakve informacije kao i kakve obuke se mogu organizovati”, kazala je ona.

Mijušković je podsjetila da se mora voditi računa o najboljem interesu djeteta ali da je krucijalno znati šta to tačno podrazumijeva. Prema njenim riječima, više se mora uvažavati i stav djeteta o pitanjima koja ga se direktno tiču, ali i jačati podršku porodicama kako bi adekvatno zadovoljelie potrebe djece – prvenstveno one iz ugroženih grupacija.

Zamjenica je pomenula i probleme vršnjačkog nasilja, raznih vrstova zloupotreba djece, dječjeg prosjačenja kao one u kojima je posebno potrebno potencirati međusektorsku saradnju u cilju kvalitetnijih i održivih rezultata.

“Posao sa djecom nije nikada završen, uvijek ima nešto iznova da se uradi. Naše preporuke išle su u smjeru da ono što je dobro urađeno treba podržavati ali takođe su potrebne kontinuirane aktivnosti”, zaključila je ona.

Savjetnica Šljivančanin pojasnila je da Izvještaj Zlatnih savjetnika Ombudsmana o implementaciji preporuka UN Komiteta, oslikava stavove njihovih vršnjaka.

“Djeca su dala inicijativu da sačine taj Izvještaj, što smo mi pozdravili i pomogli im u tome. Proces sačinjavanja je trajao više od godinu, a djeca su prošla treninge i edukacije kako o dječjim pravima tako i o načinima sprovođenja njihovih istraživanja. Save the children je pomogao taj proces”, rekla je ona.

Šljivančanin je dodala da se dječji Izvještaj odnosio na četiri teme – zdravstvena zaštita, obrazovanje, socijana zaštita i pravo na participaciju.“Njihovi stavovi i preporuke se ne razlikuju  puno od prpeoruka odraslih, što nas raduje jer u našem radu imamo u vidu stavove djece I uvijek ih osluškujemo”, saopštila je Šljivančanin.