Zamjenica Mijušković otvorila skup o prevenciji prosjačenja

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Snežana Mijušković, otvorila je okrugli sto na temu prevencije prosjačenja, koji je organizovao Crveni krst Crne Gore u okviru projekta „Promocija i zaštita ljudskih prava Roma, Egipćana i drugih ranjivih grupa “.

Ona je ukazala na veoma težak i nedopustiv položaj djece prosjaka, djece koja žive i rade na ulici.

„Svakodnevno smo svjedoci prosjačenja na javnim mjestima a posebno trgovima, prometnim ulicama, trgovačkim centrima i ispred ugostiteljskih objekata. U Crnoj Gori, kao i u zemljama regiona, na ulicama milostinju traže u najvećem broju slučajeva djeca, ali i odrasle osobe uglavnom žene, koje sa sobom vode djecu da bi kod građana izazvale sažaljenje“, navela je zamjenica Mijušković.

Ona je podsjetila da je problem prosjačenja aktuelan tokom cijele godine, a da se povećava  tokom državnih i vjerskih praznika i za vrijeme turističke sezone.

Posebno je istakla da zabrinjava činjenica de djeca sve više prose i tokom noći ispred ugostiteljskih objekata.

Prema riječima Mijušković, imajući u vidu činjenicu da ne postoje precizne evidencije djece i porodica koja se bave prosjačenjem upitno je da li ta djeca pohađaju školu ili je vrlo brzo napuštaju, da li imaju zdravstveno osiguranje,  da li su upisana u matične knjige.

„Kao takva, odrastaju u jednom neprijateljskom okruženju, što vodi tome da prihvate taj model ponašanja te da se na isti način, kada postanu roditelji, ophode prema svojoj djeci u budućnosti. Uslovi u kojima se djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici predstavlja jedan od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta“, rekla je ona.

Mijušković je ukazala da u proteklom periodu Zaštitnik nije imao veliki broj pritužbi koje bi se odnosile na zaštitu djece od ove vrste zloupotrebe i zanemaricvanja, i da su predmeti koji su bili u radu pokretani po sopstvenoj inicijativi. „ A to može biti jedan od pokazatelja stepena tolerancije koje kao društvo imamo kada je u pitanju ova pojava kao i o neosvješćenosti kako djece tako i njihovih roditelja“.

Podsjetila je da  Zaštitnik u kontinuitetu ukazuje na ovaj problem u godišnjim izvještajima o radu, a da je 2011. godine objavljen i Poseban izvještaj o dječjem prosjačenju u Crnoj Gori. „Takođe, u kontinuitetu smo pratili i sve ono što su državne institucije, kao i nevladine organizacije u proteklom period preduzimale u cilju prevencije i suzbijanja ove pojave“.

Mijušković je podsjetila na neke od preporuka koje su date još 2011.godine: preduzimanje mjere u cilju utvrđivanja i otkrivanju uzroka koji dovode do prosjačenja maloljetnika i preduzimanja preventivnih mjera na otkrivanju djece i porodica koje su u riziku; uspostavljanje multidisciplinarnog pristupa na rešavanju i suzbijanju problema prosjačenja maloljetnika; uspostavljanje sistema evidentiranja djece (koja žive) na ulici i/ili se bave prosjačenjem i preduzmanje mjera u cilju poboljšanja standarda života porodica sa djecom, posebno onih koji žive ispod linije siromaštva;

Zaštitnik je preporučio i uspostavljaje raznovrsnih servise socijalnih usluga, a u cilju preventivnog djelovanja na djecu i porodice u riziku kao i efektivnog rada sa djecom koja su zatečena u prosjačenju i njihovog daljeg kontinuiranog praćenja kako bi se smanjio povrat; jačanje uloge Centra za socijalni rad u pogledu pružanja efikasne porodično-pravne zaštite i nadzora nad vršenjem roditeljskih prava i realizovanje aktivnosti u cilju integracije djece iz populacije Roma, (Aškalija) i Egipćana u školski sistem snažnijom obukom nastavnika, revizijom nastavnih programa i odgovarajućim metodama nastave i učenja, kao i kroz intenzivirano obrazovanje i učešće roditelja.

Preduzmanje mjera na podizanju nivoa svijesti šire javnosti o štetnosti prosjačenja i obezbijeđenju dostupnost informacija, prevashodno djeci koja žive na ulici, kako bi sezaštitili od rizika da postanu žrtve trgovine ljudima i ekonomske i socijalne eksploatacije i uspostavljanje regionalne saradnje sa organima susjednih država u cilju obezbjeđenja mehanizama za efikasniji protok informacija radi otkrivanja i kontinuiranog praćenja djece koja se bave prosjačenjem – takođe su bile među preporukama za poboljšanje stanja u ovoj oblasti.

Predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Sokolj Beganaj ocijenio je da ima pozitivnih pomaka u inkluziji romske i egipćanske populacije ali da treba raditi još mnogo kako bi stanje bilo zadovoljavajuće.

Za to je, kako je naveo, potrebna dobra koordinirana aktivnost državniih institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija i lokalnih zajednica.

Beganaj je ukazao da su Romi najugroženija i najsiromašnija manjinska zajednica u Crnoj Gori, a da djeci koja djetinjstvo provode na ulici to stvara i ostavlja posljedice za cio život.

„Ne prosječe svi Romi da se obogate, nisu svi dio organizovanog lanca niti svi roditelji daju djecu u prošnju da bi ih eksploatisali. Mnogi to rade iz krajnje nužde jer nemaju od čega da žive. Prosjačenje vodi u stereotipe, predrasude, stigmu i diskriminaciju čime se problemi krajnje usložnjavaju“, rekao je Beganaj.

Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak, ukazala je da je posebno zabrinjavajuća činjenica što najveći procenat prosjaka čine djeca.

Ona je ocijenila da ima pomaka nabolje ali da ima i problema dok god ima prosjaka. Dubak je navela da je potrebno nastaviti obuke za pripadnike RE populacije za obavljanje samostalnih djelatnosti i unaprijediti zapošljavanje.

„Stvari se ne smiju podrazumijevati.Ne smije nam biti normalno da vidimo dijete na semaforu kako prosi i da ne reagujemo. Bitno je svi znamo šta tada treba da uradimo. Stvari će početi da se mijenjaju tek onda kada na tu djecu budemo počeli da gledamo kao na svoju“, zaključila je Dubak.