Zaštitnik i zamjenica sa predstavnicima državnih institucija Ukrajine

U ostvarivanju prava raseljenih i interno raseljenih u Crnoj Gori u nekim oblastima zabilježen je ozbiljan napredak, dok još nisu dostignuti socijalni standardi predviđeni strategijama i akcionim planovima, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

On i zamjenica Zaštitnika, Zdenka Perović, danas su ukrajinskoj delegaciji stručnjaka koji se u svojoj zemlji bave ovim pitanjima predstavili stanje u vezi sa zaštitom ljudskih prava i sloboda raseljenih i interno raseljenih.

Zaštitnik je govorio o iskustvima Crne Gore za 25 godina od početka rata na teritoriji bivše Jugoslavije i otvaranja granica za raseljene, navodeći da u tom trenutku nije bilo adekvatne pravne regulative kojom bi se tim osobama garantovala zaštita prava.

On je naveo da je u međuvremenu urađeno dosta, počev od zakonodavnog okvira, kao i da je stanje vidno unaprijeđeno u oblasti zdravstva i obrazovanja.

“Državi su u suočavanju sa izazovima i problemima pri prijemu oko 130 hiljada raseljenih veoma pomogli Crveni krst i UNHCR. Zakon o strancima donešen je 2008 godine i tada je omogućeno da svoj status riješe kroz stalno nastanjenje ili privremeni boravak ”, kazao je Ombudsman Baković. On je pojasnio da su stvoreni uslovi za integraciju u crnogorsko društvo ili dobrovoljni povratak u zemlje porijekla, navodeći da je regulisanje dokumentacije bio jedan od većih problema.

Prema njegovim riječima, i za instituciju Zaštitnika u toj oblasti bilo je dosta izazova jer su osobe bez dokumenata i državljanstva pravno nevidljive i pri ostvarivanju prava suočavale su se sa preprekama na svakom koraku.

Zaštitnik Baković naveo je da i pored formiranja multisektorskih timova u Crnoj Gori i na Kosovu i dalje postoji jedan broj Roma i Egipčana koji nisu još riješili pitanje dokumenata.

“U kontinuitetu pratimo ovaj i ostale probleme ove populacije redovnim terenskim obilascima, ali i kroz kontakte sa njihovim predstavnicima, nevladinim organizacijama ali i našim državnim organima. O svemu tome kroz godišnje izvještaje o radu obavještavamo Parlament i javnost”, podsjetio je on.

Među brojnim aktivnostima na ovom polju izdvojio je to što je 2015.godine inicirao izmjene Zakona o vanparničnom postupku, što se ticalo ostvarivanja prava djece raseljenih i interno raseljenih osoba.

“Zabilježen je pomak i ozbiljan napredak po pitanju pohađanja nastave u osnovnim školama, ali izazovi su i dalje u zadržavanju te djece da završe i starije razrede i upišu srednje škole. Iako se povećava i broj onih koji završavaju srednjoškolsko obrazovanje i dalje je malo onih koji upisuju studije”, rekao je Zaštitnik.

Prema njegovim riječima, Univerzitet sprovodi mjere afirmativne akcije, ali problem postoj i kada se studije završe jer je i dalje izazov da se obezbijede adekvatni poslovi za pripadnike RE populacije.

To sve, kako je naveo, i dalje predstavlja prepreke u omogućavanju ostvarivanja prava koje imaju pripadnici opšte populacije.

“Istraživanja i drugi dostupni podaci ukazuju da su Romi i Egipćani i dalje najsiromašnija kategorija stanovništva, najviše izložena diskriminaciji i segregaciji, tako da, ukupno osmatrano, ne možemo reći da je stanje zadovoljavajuće”, zaključio je Ombudsman Baković.

Zamjenica Perović ukazala je na  neke primjere i situacije iz prakse kojima se raseljenima pokušavala olakšatii integracija po dolasku u Crnu Goru.

Prema njenim riječima, ispostavilo se da je odnos države i društva prema ovoj kategoriji stanovništva uticao na broj onih koji su dolazili s odlukom da svoju budućnost grade u Crnoj Gori.

“Glavni priliv raseljenih i interno raseljenih desio se nekoliko godina prije osnivanja naše institucije, koja uskoro puni 15 godina. Trudili smo se da se u ovom periodu pozicioniramo u pravnom sistemu i društvu i da saradnjom sa institucijama sistema radimo na unapređenju prava i sloboda za sve građane”, kazala je zamjenica.

Ona je ukazala da se glas Ombudsmana danas čuje i poštuje i da su ostvareni rezultati, u ovoj i drugim oblastima, prepoznati i od strane međunarodnih organizacija.

Delegaciju iz Ukrajine, koja će kroz  projekat Savjeta Evrope “Interno raseljavanje u Ukrajini-pronalaženje rješenja” osim Crne Gore posjetiti i Bosnu i Hercegovinu, čine predstavnici sekretarijata kabineta ministra Ukrajine, resornih ministarstava za raseljene i socijalna pitanja, državnog Univerziteta, kao i regionalnog Centra socijalne službe za pružanje usluga porodicama, djeci i omladini.