Saopštenje povodom Međunarodnog dana tolerancije

Povodom 16. novembra, Međunarodnog dana tolerancija, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore poziva na uvažavanje različitosti, podizanje svijesti o jednakosti ljudi kao principu i zabrani diskriminacije kao obavezi. Zaštitnik smatra da je neophodno dosljedno primjenjivati antidiskriminacione propise i posvetiti pažnju politici obrazovanja i prevencije u ovoj oblasti, u prvom redu borbi protiv predrasuda. Takođe je potrebno posvećeno i u kontinuitetu snažiti međuljudske odnose i reagovati adekvatno uvijek kada ih nesavjesni pojedinci ili grupe ugrožavaju.

UNESCO, kao agencija Ujedinjenih nacija za kulturu, 16.novembra 1995.godine donosi Deklaraciju o principima tolerancije. Naredne godine Generalna skupština UN pozvala je zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u sladu sa ovom Deklaracijom. Ona posebno naglašava da tolerancija nije nikakav ustupak, snishodljivost ili popustljivost. Iznad svega, to je aktivan stav podstaknut priznavanjem univerzalnih ljudskih prava i osnovnih sloboda drugima. Ni u jednom slučaju se ne može upotrijebiti za opravdavanje kršenja tih osnovnih vrijednosti.

Ključni principi tolerancije sadržani su već u samoj njenoj definiciji, koja je označava kao poštovanje, prihvatanje i uvažavanje velike raznovrsnosti kultura u svijetu, oblika izražavanja i oblika humanosti. Podstaknuta je znanjem, otvorenošću, komunikacijom i slobodom mišljenja, savjesti i uvjerenja. Tolerancija je ravnoteža u razlici. Ona nije samo moralna obaveza, već i politički, odnosno pravni zahtjev.

Vrijeme u kom živimo karakterišu globalizacija ekonomije, komunikacija, integracija i međuzavisnost, velike migracije, urbanizacija i mijenjanje društvenih obrazaca. Crnogorsko društvo takođe prolazi brojna iskušenja. U njegovoj osnovi je dostojanstvo, čast i integritet svake osobe kao trajna i neprolazna vrijednost. Međutim, u očuvanju ovih vrijednosti nekad je bilo potrebno iskazati odlučan stav i ratničku hrabrost na kojima počiva istorija Crne Gore. U današnjem vremenu traži se novi vid hrabrosti, ona građanska, glas savjesti koji je potreban da bi se suočili sa izazovima današnjice. Među njima posebno mjesto ima nasilje kao ozbiljan društveni fenomen i način rješavanja konflikta u porodici i širem okruženju.

Na kraju, podsjećamo na pojave prema kojima u kontekstu ove teme pažnja treba da bude posebno usmjerena: suzbijanje svih postupaka netolerancije, nasilja, terorizma, ksenofobije, agresivnog nacionalizma, rasizma, antisemitizma, isključivanja, marginalizacije i diskriminacije, usmjerenih protiv nacionalnih, etničkih, vjerskih ili jezičkih manjina, izbjeglica, radnika migranata, imigranata i ugroženih grupa unutar društva. To uključuje i postupke nasilja i zastrašivanja protiv pojedinaca, kojima se ugrožavaju i sloboda mišljenja i izražavanja.