Obilježen Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije

LGBT populacija je još uvijek izložena visokom stepenu rizika od različitih oblika kršenja prava i sloboda zbog čega je važno da o pojavi homofobije ne ćutimo, da se sa njom suočavamo i kao pojedinci i kao institucije, jer se samo takvim djelovanjem može doprinijeti uživanju ravnopravnosti i slobode svih građana. To je poruka  Institucije Zaštitnika povodom 17. maja- Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije.

Tim povodom Zaštitnik je danas organizovao pres konferenciju sa partnerima iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, NVO Kvir Montenegro i LGBT Foruma Progres, zahvaljujući  projektu „Podrška nacionalnim institucijama u prevenciji diskriminacije u Crnoj Gori (PREDIM)”, koji finansira Evropska unija, a implementira Savjet Evrope (SE).

Zamjenik Zaštitnika Siniša Bjeković podsjetio je da se 17.maja širom svijeta obilježava upravo na dan kada je homoseksualnost, kao bolest, uklonjena iz Međunarodne klasifikacije bolesti  Svjetske zdravstvene organizacije 1990. godine.

On je kazao  da su prema podacima Institucije u prethodnoj godini, pripadnici LGBT populacije podnijeli mali broj pritužbi za zaštitu od diskriminacije u poređenju sa 2015. godinom, u kojoj je dato više preporuka nadležnim organima radi otklanjanja posljedica razlikovanja po ovom osnovu.

„Mali broj pritužbi LGBT populacije implicira da se fokus zaštite i ravnopravnosti u ostvarivanju prava pomjerio ka normativnom i preventivnom djelovanju, odnosno podizanju društvene svijesti“, rekao je Bjeković.

On je ukazao na problem nepostojanja adekvatnih/sigurnih mjesta okupljanja za pripadnike LGBT populacije na lokalnom nivou, još uvijek izraženu homofobiju, pa i slučajeve nasilja prema pripadnicima drugačije seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Prema riječima Bjekovića, LGBTIQ osobe i dalje doživljavaju društvenu diskriminaciju, oblike nasilničkog ponašanja, zlostavljanja i izražavanje neprijateljksih stavova, najčešće kroz govor mržnje.

„Trend koji smo uspostavili, a podrazumijeva podršku inicijativama koje vode ka ravnopravnosti ovih osoba, biće nastavljen a Institcuija će i dalje činiti sve da i ove osobe učini jednakim u odnosu na ostale. Kao društvo moramo reagovati na sve slučajeve nasilja i ne smijemo dozvoliti da se ijedan građanin osjeća nesigurno“, poručio je on.

Prema riječima Bjekovića, zahtjevi LGBT osoba se uvijek predstavljaju kao „višak demokratije“, navodeći da je to apsurd, „jer višak prava ne postoji“.

Bjeković je zahvalio SE za podršku kroz PREDIM projekat, koji je višestruko koristan zaposlenim u Instituciji.

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori, Angela Longo kazala je da SE kroz podršku crnogorskoj Vladi i nezavisnoj Instituciji Ombudsmana ima za cilj poboljšanje svakodnevnog života građana, pri čemu niko ne smije biti izostavljen.

„Antidiskriminacija ne smije biti samo na papiru, nego i u realnom životu. Antidiskriminacija znači da će se Ombudsman brzo i efikasno baviti slučajevima protiv diskriminacije LGBT populacije, kao i da ministarstva razviju zakonodavne i strateške okvire koji će osigurati LGBTIQ osobama da jednako uživaju svoja građanska, politička, ekonomska prava i socijalna prava“, ukazala je Longo.

Ona je dodala da antidiskriminacija takođe podrazumijeva da je nivo homofobije, transfobije i bifobije smanjen, kao i da su sva kršenja od strane sudstva sankcionisana.

“Shodno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima LGBT osobe imaju jednaka prava kao svi drugi i mi ne smijemo i nećemo tolerisati nasilje i diskriminaciju protiv njih. Dragi crnogorski pratneri, programska kancelarija SE nastaviće sa podrškom Crnoj Gori u ovim  naporima, kroz projekat PREDIM ali i kroz buduće aktivnosti“, rekla je Longo.

Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu za ljudskih prava, Blanka Radošević Marović, kazala je da svako društvo pa i crnogorsko, u proceu demokratizacije mora da razvija građanske kulture „koje karakterišu princip jednakosti, sloboda iskazivanja sopstvenih identiteta, da pokazuje toleranciju prema različlitostima i poštuje prava drugih“.

Ona je kazala da je LGBT populacija, prema kontinuiranim istraživanjima Ministarstva još od 2011. godine, u samom vrhu najviše diskriminisanih kategorija u Crnoj Gori.

„Jedan organizovani sistemski pristup rješavanja ovakvog problema osiguran je od strane Vlade usvajanjem Strategije za unaprjeđenje kvaliteta života LGBT osoba za period 2013-2018, kroz godišnje akcione planove i u praksi realizovane strateške ciljeve“, podsjetila je Radošević Marović.

Prema njenim riječima, nije isto biti LGBTIQ osoba u Podgorici i u nekom maloj opštini na sjeveru državi.“Iz tog razloga Ministarstvo je krenulo u proces potpisivanja memorandum o saradnji i razumijevanju sa lokalnim vlastima, a u vezi sa poštovanjem i zaštitom pravaLGBTIQ populacije“.

Izvršni direktor LGBT Forum Progres, John M. Barac, poručio je da LGBTIQ osobe jedino traže da žive kao i svi drugi u ovoj zemlji.

“Jedino što tražimo od društva je da nas pogleda kao ljude, ne kao fenomene. Mi smo državljani Crne Gore, imamo iste nade, iste snove, potrebe i želje kao drugi. Isto idemo u škole i na fakultete, vozimo se gradskim prevozom i jednako nam je vruće u gradskom prevozu, isto smo nezaposleni i zaposleni, isto smo siti i gladni, isto volimo i patimo, kao drugi“, pojasnio je on.

Barac je kazao da LGBT osbe nisu posebne . „Nema naših i njihovih, ovih i onih ljudskih prava – postoje samo ljudska prava“.

On je dodao da postoje mržnja, nasilje i odbacivanje, i da su to realni problemi.

Prema njegovim riječima, ono što se vidi iz cjelokupne istorije Crne Gore, je da crnogorski narod ima rijetku sposobnost da živi u harmoniji, prihvati one oko njih i sudi im na osnovu njihovog čojstva, a ne toga kako izgledaju, odakle su, ili kojim jezikom govore.

“Strahujem da se ta sposobnost našeg naroda negdje zagubila u današnjem društvu”, naveo je Barac.

Koordinator programa za zaštitu i promociju ljudskih prava trans osoba u nevladinoj organizaciji (NVO) Kvir Montenegro, Jovan Ulićević, smatra da je još dug put do iskorjenjivanja homofobije, transfobije i bifobije i stvaranja društva koje će jednako poštovati sve svoje članove.

On je ocijenio  da je u crnogorskom društvu, od trenutka kada se pokrenuo diskurs o ljudskim pravima LGBTIQ osoba, ostavaren veliki napredak u cilju prihvatanja različitosti.

“Ovaj napredak oslikava se kroz značajno umanjen stepen diskriminacije i nasilje prema LGBTIQ osobama, znatno većem prihvatanju tih osoba u porodicama u društvu i veće edukacije javnosti o temama te populacije”, saopštio je Ulićević.

On je dodao da je od prošlogodišnjeg 17. maja prvi put pokrenuta tema porodičnih vrijednosti i prihvatanja LGBTIQ osoba od strane porodica koji su podržali svoje članove. Ulićević je ukazao na pomake u zakonodavstvu u ovoj oblasti, navodeći da to daje pozitivan implus za ukupnu borbu protiv institucionalne homofobije  

Viši projektni savjetnik u projektu Podrška nacionalnim institucijama u prevenciji diskriminacije u Crnoj Gori (PREDIM)”, Boris Ristović, najavio je da će uskoro biti predstavljeno prvo istraživanje o percepciji, iskustvima i obrascima diskriminacije u crnogorskom društvu, koje je rađeno u okviru ovog projekta.

On je podsjetio da je predviđeno trajanje PREDIM projekta 24 mjeseca, kroz koji će Institucija Ombudsmana biti podržana u poboljšanju procesuiranja slučajeva diskriminacije i torture, s akcentom na unaprjeđenje organizacionih i stručnih kapaciteta, odnosa s javnošću i građanima.

Ristović je podsjetio da je krajem prethodne decenije SE redefinisao svoj projektni pristup, sa pojačanim monitringom na primjenu standarda iz oblasti ljudskih prava „tako da sve veći značaj značaj u samoj organizaciji dobijaju specijalizovana tijela.