Drugi dan konferencije posvećen suzbijanju zločina iz mržnje

 

Javni govor mržnje mora biti sankcionisan jer promoviše diskriminaciju, ugrožava ljudska prava i dostojanstvo drugih ljudi, poručio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, u saradnji sa OEBS-om i Agencijom za elektronske medije, organizovao je dvodnevnu regionalnu konferenciju Zapadnog Balkana – “Zaštiti i poštuj, čuvajmo ljudska prava”.

Prvi dan konferencija bio je posvećen pravima djece, a drugi govoru mržnje I suzbijanju zločina iz mržnje.

Zaštitnik je, otvarajući drugi konferencijski dan, kazao da se u najširem smislu pojam govora mržnje može definisati kao svaka izjava koja priziva nasilje, mržnju ili diskriminaciju protiv pojedinaca ili grupa, najčešće na osnovu njihovog ličnog svojstva kao što su: rasna ili religijska pripadnost ili njihova seksualnost.

On je podsjetio da je govor mržnje kao oblik diskriminacije u Crnoj Gori definisan tek 2014.godine, Novelom Zakona o zabrani diskriminacije.

“Naša institucija i civilni sektor su se zalagali za uvođenje govora mržnje kao oblika diskriminacije u vrijeme donošenja Zakona o zabrani diskriminacije 2010.godine. Nažalost, naše tadašnje zalaganje, a I kasnije nije naišlo na potrebno razumijevanje, jer pripremljena Novela zakona nije sadržala ovaj pravni institut kao oblik diskriminacije i tek na intervenciju experta ECRI-a ovaj institut  je unesen u i zakon (čl. 9a)”, kazao je Baković.

Prema njegovim riječima, širenje mržnje i nesnošljivosti prema drugim članovima društva zbog njihovog biološkog, kulturnog, ili društvenog identiteta ne samo da negira temeljna pravna načela jednakosti i ravnopravnosti ljudi na kojima počiva svako civilizirano i demokratsko društvo, već stvara takvo društveno okruženje u kojem su diskriminacija onih koje većina percipira kao “druge i drugačije”, kao društveno poželjno.

“Zato javni govor mržnje mora biti sankcionisan jer promoviše diskriminaciju, ugrožava ljudska prava I dostojanstvo drugih ljudi”, poručio je Zaštitnik.

On je podsjetio da uspostavljanje granice između zabranjenog govora mržnje i prava na slobodu izražavanja uvijek otvara pitanje koliko se može ići sa restrikcijama, a da se pritom ne ugrozi pravo na slobodu izražavanja.

“Govor mržnje je danas više nego ranije na razne načine prisutan u crnogorskoj društvenoj i političkoj stvarnosti. U Crnoj Gori nema pouzdanih podataka o govoru mržnje, a u evidencijama se ne pravi razlika između njega i nasilja motivisanog mržnjom. Jedan od glavnih problema  za suzbijanje ove pojave je nedovoljna spremnost da se dosljedno sprovodi načelo vladavine prava , odnosno da se dosljedno primjenjuju zakoni i afirmišu standardi ljudskih prava”, dodao je Zaštitnik.

Na konferenciji je razmatrano više aspekata ove teme kroz panele “Definisanje i prepoznavanje govora mržnje – koncept, zakonodavni okvir i komparativni pristup u definisanju govora mržnje, građanski i krivično pravni odgovori”, “Slučajevi zločina počinjenih iz mržnje u regionalnom kontekstu:kažnjivost ili ne?”, “Uloga NVO, krivičnog pravosuđa i medijskog sektora u borbi protiv zločina počinjenih iz mržnje I pružanj upomoći žrtvama: uloge, odgovornosti i pravni izazovi”.

Šefica programske kancelarije Savjeta Evrope, Angela Longo, pozdravila je napore institucija koje djeluju u cilju prevencije i suzbijanja govora mržnje, ističući da je Crna Gora u značajnoj mjeri uskladila pravni sistem sa standardima međunarodne zajednice u ovoj oblasti.

"Jačamo pravosudne organe u smislu uspostavljanja ravnoteže između slobode izražavanja i govora mržnje s fokusom na obuci nacionalnih organa, pravnika ali i uključivanja regulatornih organa i medija", navela je Longo.

Ukazala je na važnost pune implementacije Generalne preporuke o suzbijanju govora mržnje br. 15, koju je donijela Evropska Komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI). Istakla je saradnju sa institucijom Zaštitnika koja se odvija i kroz projekat “Podrška nacionalnim institucijama u borbi protiv diskriminacije” (PREDIM), koji finansira Evropska unija i Savjet Evrope (SE), a implementira Savjet Evrope.

U okviru prvog panela, zamjenik Zaštitnika za oblast antidiskriminacije, Siniša Bjeković, predočio je da se na govor mržnje ne može reagovati samo represivnim mjerama krivične odgovornosti, već i da se u građanksim i administrativnim postupcima mogu izricati djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće mjere.

Posebno je istakao da se za dosljednu primjenu zakonskih rješenja kojima se definiše i sankcioniše govor mržnje prethodno mora obezbijediti adekvatna društvena i institucionalna podloga. U tom pravcu apostrofirao je da se bez političke volje, spremnosti institucija i administrativnih kapaciteta ne mogu očekivati vidljivi učinci u borbi protiv ovog delikta.

Zamjenik je ukazao da nepostojanje jedinstvene definicije govora mržnje ne može da bude izgovor za neadekvatan i nespreman odgovor institucija, te da je ovaj delikt implicitno inkriminisan Krivičnim zakonikom Crne Gore kroz niz krivičnih djela kakva su izazivanje rasne, vjerske i druge mržnje, rasna i druga diskriminacija i drugim krivičnim djelima koja se zasnivaju na zaštićenoj karakteristici odnosne grupe ili lica.

On je ukazao da se izuzev krivično-pravnih, građansko-pravnih i upravno-pravnih sankcija govor mržnje može djelotvorno suzbiti i kroz druge mehanizme kao što su prevencija, samoregulacija i kontra narativ.

Panelisti drugog dana konferencije bili su Siniša Bjeković (Ombudsman), Una Bejtović (ekspertkinja za komunikacije, Sarajevo), Đorđe Gardašević (Pravni fakultet Zagreb), Stefano Valenti (ECRI Strazbur), Imer Mushkolaj (Savjet za štampu, Sarajevo), Aidan White (CEO, London), Milan Antonijević (YUCOM, Beograd), Tamara Vlaškalin (Povjerenik za zaštitu jednakosti, Beograd), Miloš Šoškić (Više državno tužilaštvo), Dimitrije Jovićević (RYCO, CG), Snježana Ivandić Ninković (Asocijacija za demokratske inicijative, Sarajevo), Dalibor Tomović (advokat), Francois Deleu (OSCE ODIHR, Varšava).

Panele su moderirali Dragan Sjekloća (Al Jazeera Balkans), Baftjar Luzati (ekspert za medije Tirana) i Ljiljana Zurovac (Vijeće za štampu Sarajvo).

Na zatvranju konferencije, Bjeković je sumirao izlaganja panelista, konstatujući da ze zemlje iz okruženja suočavaju sa sličnim problemima u prepoznavanju, identifikovanju i procesuiranju govora mržnje.

Zaključio je da se manjkavosti mahom ogledaju u nedovoljnoj spremnosti nosilaca pravosudnih funkcija da govor mržnje kvalifikuju kao krivično djelo i eventualno sankcionišu uz primjenu kvalifikatorne odredbe o otežavajućoj okolnosti.

“ Zato je neophodno nastaviti sa pojačanim aktivnostima obuke za nosioce pravosudnih funkcija, policijske službenike i druge aktere koji imaju udjela u prepoznavanju i procesuiranju ovog djela”, rekao je on.

Bjeković je dodao da se odgovornost za govor mržnje prvenstveno mora adresirati na predstavnike političkih elita, medije i sve aktere koji djeluju u javnom prostoru i imaju uticaj na kreiranje mišljena javnog mnjenja.

Naveo je da Crna Gora i zemlje iz okruženja imaju solidnu zakonodavnu podlogu za efikasnu zabranju i suzbijanje govora mržnje, te da je na svakoj državi ponaosob kako će implementirati međunarodni standard shodno svojoj pravnoj tradiciji i društvenom kontekstu.