Promocija Trećeg Fakultativnog protokola u Bijelom Polju

 

Okrugli sto povodom promocije Trećeg Fakultativnog protokola o komunikacijskim procedurama uz Konvenciju o pravima djeteta održan je 01. decembra u Bijelom Polju. U okviru ove aktivnosti, savjetnice iz sektora za prava djeteta održale su radionice u osnovnim školama “Dušan Korać”, “Marko MIljanov” I Gimnaziji “Miloje Dobrašinović.”

Prvi, u seriji od pet okruglih stolova ovim povodom, Zaštitinik ljudskih prava i sloboda Crne Gore organizovao je u saradnji sa Save the children-om čije sjedište je u Sarajevu. Ova organizacija pomogla je realizaciju projekta promocije koji obuhvata okrugle stolove i radionice sa djecom u školama.

Predstavnicima obrazovnih i ustanova socijalne zaštite, sudstva, tužilaštva, policije, opštine i medija prezentaciju Protokola održala je zamjenica Zaštitnika za oblast prava djece, mladih i socijalnog staranja Snežana Mijušković.

Generalna skupština UN je krajem 2011. godine usvojila III Fakultativni protokol o komunikacijskim procedurama uz Konvenciju o pravima djeteta, koji se odnosi na procedure podnošenja predstavki – žalbi Komitetu za prava djeteta, kao nadzornom tijelu za sprovođenje Konvencije. Fakultativni protokol Crna Gora je potpisala 2012.godine u Ženevi, a Skupština Crne Gore je u julu 2013. godine donijela Zakon o potvrđivanju ovog dokumenta.

Zamjenica Mijušković podsjetila je da djeca koja trpe bilo koji oblik kršenja garantovanih prava imaju mogućnost da podnesu predstavku Komitetu, ukoliko zaštitu nisu uspjela da ostvare u svojim državama.

“Države su dužne da slučajeve kršenja prava rješavaju kroz nacionalni pravosudni sistem. U slučajevima kada ostvarivanje prava nije omogućeno na nacionalnom nivou, neophodno je postojanje sistema koji može riješiti kršenje prava na međunarodnom nivou”, ukazala je ona, navodeći da je UN Konvencija o pravima djeteta bila jedini međunarodni dokument koji nije sadržao komunikacijske – žalbene procedure.

Mijušković je govorila o razlozima zašto je važan Protokol, kada se može podnijeti žalba Komitetu i o sadržini ovog dokumenta (opšte pdredbe, komunikacijska procedura, postupak istrage, završne odredbe), kao i o mandatu institucije Zaštitnika u oblasti prava djeteta i Alternativnom Izvještaju koji je upućen Komitetu.

Ona je kazala da Ujedinjene nacije nemaju čarobni štapić kojim mogu riješiti sve probleme  i učiniti da sve bude bolje.

Prema njenim riječima, najbolje rješenje za djecu je postojanje velike podrške i sistema koji pomaže da djeca budu bezbjedna i  zaštićena u svojim zajednicama i državama.

Mijušković je navela da Protokol predviđa da Vlade treba da daju informacije o OPCP-u svoj djeci i odraslima i da informacije treba dati tako da sva djeca mogu lako da ih razumiju.

Ona je podsjetila na ocjenu Zaštitnika da Protokol nije zaživio u potrebnoj mjeri.

Na okruglom stolu učesnici su razmijenili informacije i mišljenja o tome koliko unutra institucija u kojima rade djeca imaju mogućnost da se požale, koliko se čuje glas i mišljenje djeteta i koliko se uvažava.

Državna tužitejka i tužiteljka za maloljetike Vesna Šćepanović, kazala je da aktuelni zakonodavni okvir smatra vrlo dobrim.

„On daje mogućnost alternativnog rješavanja sporova i to se koristi . To je važna stvar, a samim tim je postignut krajnji cilj - da se slučaj rješava u najboljem interesu djeteta“, rekla je ona, navodeći da ima prostora da se poboljšaju proceduralne stvari u postupanju prema maloljetnicima.

Šćepanović je ocijenila da bi aktivnosti u promociji prava djeteta trebalo usmjeriti na uzrast 4/5. razreda osnovnih škola.

Predstavnice Centra za socijlani rad, Vanja Mašković i Vesna Minić kazale su da ta ustanova vodi računa o participaciji djece i trudi se da se čuje glas djeteta.

Kao generalne probleme su istakle kapacitete centara, odnosno broj odgovarajućih stručnjaka.

„Ograničeni smo nepostojanjem servisa usluga, razvojem hraniteljstva, savjetovalištva. Kad su konfliktni porodični odnosi, potrebno je da postoje specijalizovani stručnjaci za porodice u riziku“, rekla je Mašković.

Minić je kazala da bi dobro bilo da socijalni radnik bude dio timova u školama.

Predstavnica Višeg suda Marijana Krgović navela je da njihove službe postupaju prema zakonu o postupanju prema maloljetnicima o krivičnom postupku, pojašnjavajući da se zato bave samo krivicom ali da bi bilo dobro da se bave i parnicom.

Ona smatra da je za rješavanje problema vršnjačkog nasilja potrebno jačanje psihosocijalnih službi unutar škole.

Predstavnica Gimnazije Ajsela Madžgalj rekla je da u školama ima kršenja dječjih prava ali da dosta djece ne zna svoja prava. Ona smatra i da bi teme iz oblasti prava djece trebalo više uključiti kroz obrazovni sistem kao i da je potreban veći obuhvat djece na edukacijama ovi povodom.

Pedagog iz OŠ „Dušan Korać“ Branko Vojinović govorio je o ulozi pedagoga, pojašnjavajući u tom smislu važnost odjeljenskih starješina.

Takođe je ukazao na odgovornost porodice i škole u vaspitavanju djece, kao i o posljedicama koje nastaju kada se to ne učini na vrijeme.

Načelnik Centra bezbjednosti Bijelo Polje Miloš Bulatović rekao je da u poliicji imaju stručne ljude, koji imaju redovne edukacije u ovoj oblasti.

On je istakao važnost škole, posebno nivoa osnovnog obrazovanja, a prije svega porodice u prepoznavanju devijantnog ponašanja djece. Bulatović je dodao da je potrebno biti glasniji u zaštiti prava djece.

Naredni okrugli stolovi biuće održani u Nikšiću, Baru, Poljevljima i Kotoru.